Šest godina od velike krize, Europa je na rubu nove. Izvukli smo najosjetljivije zemlje i probleme

Pet članica EU, tzv. PHIGS, u zabrinjavajućoj su situaciji, ekonomski i politički.

Europa je na rubu nove velike krize, i to samo šest godina nakon posljednje. Suočavanje s još jednom financijskom krizom koja prijeti padu eurozone moglo bi biti prilično teško, smatraju analitičari i prenose svjetski mediji.

Samo ovoga tjedna Europa je prošla kroz dva politička potresa, treće i četvrto najveće gospodarstvo eurozone, Italija i Španjolska suočile su se s velikim prevratima na svojim političkim scenama; u Italiji su na vlast došli populisti, a u Španjolskoj je sklopljena neobična koalicija kojoj je zajednički cilj bio samo protjerati konzervativnog premijera Mariana Rajoyja. Ovakav razvoj događaja nije jamac nikakve političke stabilnosti.

I tako, šest godina od PIGS-a, što je kratica za Portugal, Irsku, Grčku i Španjolsku, dakle za zemlje koje su tada bacile Europu u krizu, sada smo 2018. dobili PHIGS. Ovaj put radi se o kratici za Poljsku, Mađarsku, Italiju, Grčku i Španjolsku, odnosno zemlje u kojima je situacija ekonomski i politički zabrinjavajuće nestabilna. S još jednom bitnom razlikom; ovi su izazovi složeniji i raznolikiji. U nastavku smo ih pokušali ukratko pojasniti za svaku zemlju posebno.

1. Italija

Najizravnija prijetnja Europskoj uniji je naša susjedna Italija. Iako se prošloga tjedna politička kriza koja je u zemlji bila gotovo tri mjeseca, nekako rasplela i desni populisti su uspjeli sastaviti vladu, to nimalo ne smiruje situaciju. Prvo, zbog činjenice da u talijanskoj vladi sjede euroskeptici iz Lige i Pokreta pet zvijezda. Mada je talijanski predsjednik Sergio Mattarellauspio spriječiti da ministar gospodarstva postane istaknuti euroskeptik koji je obećavao izlazak Italije iz eurozone Paolo Savona, Italija je u dosta čudnoj situaciji.

Upozorenja od šefa Europske komisije Jeana Claudea Junckera kako Italija treba “više rada, manje korupcije i više ozbiljnosti” populisti vjerojatno neće nešto ozbiljno shvatiti. Oni već najavljuju smanjenje poreza i veću javnu potrošnju. Ni stanje na financijskim tržištima nije baš najbolje, pogotovo nakon 90 dana političke paralize dok su trajali pregovori o sastavljanju vlade. Jedino što se sa sigurnošću može konstatirati u ovom trenutku je da Italiju čeka neizvjesnost.

Vidi još:  PALA ODLUKA EUROPSKE KOMISIJE: Očekuje se zahuktavanje spora između RH i Slovenije?

2. Španjolska

Španjolska je, uz Grčku, zemlja koja se i prije šest godina nalazila u krizi. U odnosu na to razdoblje Španjolska je napredovala, gospodarstvo stoji bolje, nezaposlenost je smanjena mada je i dalje dosta visoka, kreditni rejting je također nešto bolji. I još jedna bitna stvar: Španjolci su, za razliku od Talijana, nastrojeni proeuropski. Ipak, Španjolska je i dalje među rizičnim PHIGS zemljama. Ono što posljednjih mjeseci utječe na situaciju je stanje u Kataloniji, odnosno težnje za separacijom te pokrajine te pokušaji dosadašnje konzervativne vlade vođene Rajoyjem da to, pa taman i nasilno, zaustavi.

Španjolska je tijekom 2016. dvaput izlazila na izbore, a nakon drugih izbora Rajoy je nekako uspio sastaviti manjinsku vladu. Međutim, prošloga tjedna je oporba uspjela skupiti dovoljno ruku da u parlamentu glasa o nepovjerenju dosadašnjoj vladi. Direktan povod za to bila je sudska presuda prema kojoj je veći dio dužnosnika iz vladajuće Narodne stranke osuđen za korupciju, njih 29. Oporba je u petak uspjela svrgnuti Rajoyja, 180 od 350 zastupnika glasalo je protiv ostanka njegove vlade.

Samo dan nakon Španjolska je dobila novog premijera, predsjednika stranke socijalista Pedra Sancheza. On sada mora sastaviti svoju vladu i tu bi moglo doći do problema. Sanchezova stranka u parlamentu ima samo 84 zastupnika. Iz lijevog Podemosa već su izrazili želju da sudjeluju u vladi, no socijalisti se s njima razilaze po nekoliko dosta bitnih gospodarskih pitanja. Potporu novom premijeru morat će dati i stranke koje zagovaraju nezavisnost pokrajina Katalonije i Baskije. I tu bi moglo doći do problema obzirom da se Sanchez protivi referendumima o nezavisnosti. Zbog svega toga postoji realna vjerojatnost da Španjolska u tri godine treći put izađe na izvanredne izbore.

Vidi još:  TRUMP RAZBIJA EU Bruxelles napadnut na svim frontama, nacionalne države spremaju pobunu

3. Grčka

Zemlja koja je 2012. definitivno bila u najvećem kaosu je Grčka. Zapravo, Grčka je gotovo cijelo desetljeće bila u rasulu i činilo se kako je izlazak iz eurozone neizbježan. Posljedično, stanje ni danas nije nešto pozitivno. Grčka ostvaruje proračunski suficit, no kumulativni dug je čak 180 posto BDP-a. Grčku ovoga ljeta očekuje i izlazak iz programa intenzivne skrbi Europske središnje banke i MMF-a, a na Europi je onda odluka o tome hoće li na neki način olakšati plaćanje čak 280 milijardi dolara koje Atena još uvijek mora namiriti.

Neke zemlje, predvođene Njemačkom, nisu baš raspoložene za daljnje ustupke i opraštanja dugova Grčkoj, stoga se ne čini da je period neizvjesnosti u Grčkoj završen. Grčka je, osim što je najzaduženija zemlja Europske unije i zemlja koja bilježi najslabiji rast BDP-a.

4. Poljska

Poljsku se, kao i Mađarsku o kojoj ćemo nešto kasnije, smatra utvrdom europskog konzervativizma. Poljska zapravo i nije financijski u lošem stanju, no za nategnute odnose s Bruxellesom zaslužno je gušenje ljudskih sloboda. Desničarska populistička vlada ima protumigrantsku politiku, zadire u neovisnost medija i pravosuđa te tako ugrožava temeljne demokratske vrijednosti.

Upravo zbog zadiranja u pravosuđe Poljska bi, kao i Mađarska, mogla ostati bez dijela novca iz proračuna EU za period od 2021. do 2027. Naime, dobivanje novca Europska komisija uvjetuje poštivanjem vladavine zakona, zbog čega bi Poljska i Mađarska mogle ostati bez milijuna eura. Poljski premijer Mateusz Morawiecki i njegov mađarski kolega Viktor Orban prošloga su se mjeseca usprotivili rezovima za svoje zemlje u budućem proračunu EU. Vidjet ćemo što će odlučiti Europska unija.

5. Mađarska

Situacija u Mađarskoj je zapravo dosta slična kao u Poljskoj. Glavni problem je desničarska vlada predvođena Orbanom. Kao i Poljaci, i Mađari su se protivili migrantskim kvotama EU zbog čega su došli u direktan sukob s Europskom komisijom. Orban koji je ove godine osvojio treći mandat sa svojom strankom Fidesz, žestoki je pobornik tradicionalnih vrijednosti.

Njegovi ga oponenti često optužuju za protudemokratske ispade, a tijekom ovogodišnje kampanje za izbore u nekoliko mađarskih gradova se prosvjedovalo protiv njega. Međutim, Orban je na izborima koji su u Mađarskoj bili ovoga proljeća suvereno pobijedio i odmah najavio kako će se još jače zalagati za ograničavanje prava migranata i učvršćivanje mađarske granice.

Vidi još:  KAKO ĆE BITI KOD NAS? Nakon uvođenja eura u Italiji kruh duplo skuplji, u Njemačkoj porast cijena i do 100%!

TAJANA VLAŠIĆ

Izvor :

telegram

Komentari

comments