PROŠLO je 75 godina od povijesne Bitke na Sutjesci poznate i kao Peta neprijateljska ofenziva, u kojima su, u zajedničkom napadu, Sile osovine pokušale uništiti jugoslavenske partizanske jedinice u blizini rijeke Sutjeske u BiH. Bitka je trajala od 15. svibnja do 16. lipnja i bila je to najkrvavija bitka na našim prostorima.

Iako je, prema dijelu povjesničara, odbijanje te ofenzive bila prekretnica za tijek Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, drugi ustraju u tvrdnji kako se radi o povijesnom mitu i porazu partizana. Bez obzira na sve, ostaje činjenica da su u jednoj od najkrvavijih bitaka na ovom području najveću ulogu odigrali hrvatski partizani s područja Dalmacije.

Operacija ‘Schwarz’ (crno), kako su je nazvali Nijemci, uslijedila je nakon operacije ‘Fall Weiss’ (Bitka na Neretvi). Sam proboj Sutjeske trajao je dva dana – 15. i 16. lipnja 1943. godine. Operacije Schwarz i Fall Weiss imale su isti cilj: slomiti partizane i zarobiti vođu Josipa Broza Tita, Nijemcima tada poznatijeg pod imenom ‘Walter’.

Najviše Dalmatinaca bilo je iz Šibenika

U napad na partizanske postrojbe koje su u tom trenutku brojale 18 tisuća vojnika okupljenih u 16 brigada, Sile Osovine krenule su s više od 127 tisuća vojnika formiranih u bugarske, hrvatske, talijanske i njemačke jedinice, brojnim oklopnim vozilima i s više od 300 aviona kojima su zapovijedali Nijemci. Uz partizanske borce, u grupaciji koja je sudjelovala u bitki bilo je gotovo 3000 žena, ali i ranjenika i bolesnih, pa je ukupan broj sudionika premašio 22 tisuće ljudi.

Nakon mjesec dana borbe poginulo je sedam i pol tisuća ljudi. Najviše poginulih partizana i ljudi koji su bili s njima bilo je upravo s područja Dalmacije, njih čak tri tisuće, a zabilježeno je kako je najveće gubitke pretrpjela upravo Druga dalmatinska brigada, u kojoj je poginulo 800 partizana. Najviše Dalmatinaca koji su sudjelovali u bitki bilo je iz Šibenika, 1 316. Poginulo ih je 787.

Povjesničari se slažu kako je za sudjelovanje velikog broja Hrvata u bitkama koje su preokrenule tijek Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije “zaslužan” Ante Pavelić koji je predao Dalmaciju u talijanske ruke. Naime, 18. svibnja 1941. godine u Rimu je potpisan ugovor kojim je kvislinška Nezavisna Država Hrvatska (NDH) predala fašističkoj Italiji dijelove Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, najrazvijeniji dio Dalmacije s otocima te Boku Kotorsku. Potpisali su ga ustaški poglavnik Ante Pavelić i fašistički vođa Benito Mussolini.

Otpor vodila Komunistička partija na čelu s Titom

Otpor Silama Osovine vodila je Komunistička partija na čelu s Titom. Organizirani su kadrovi i vodstvo, a otpor koji su pružili u to vrijeme nazvan je Narodnooslobodilački rat. Upravo je njemačka operacija Schwarz imala za cilj razbijanje Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

Nijemci su s ofenzivom počeli mjesec dana ranije, 15. svibnja 1943. godine, kad su partizane zaokružili i izolirali na području Durmitora, između rijeka Tare i Pive, u Crnoj Gori. Borbe na kršnom terenu potrajale su mjesec dana, a 9. lipnja su Nijemci gotovo uspjeli u svojem naumu jer je jedna od bombi pala pored Tita i ranila ga u ruku. U bitki je poginuo hrvatski pjesnik Ivan Goran Kovačić koji je posthumno proglašen narodnim herojem.

U završnom okruženju njemačkih snaga partizani su se uspjeli probiti preko rijeke Sutjeske kroz linije 118. njemačke, 104. lovačke i 369. pješačke divizije na sjeverozapadnom pravcu, a prema istočnoj Bosni. Tri brigade i središnja bolnica s više od dvije tisuće ranjenika ostale su u okruženju. Njemački vrhovni zapovjednik, general Alexander Löhr, naredio je njihovo uništenje. Stradalo je ukupno 6391 partizan, više od trećine vojnika koji su ušli u borbu.

Preživjeli sa Sutjeske su pričali kako su u danima najvećih borbi ostali bez hrane, jeli su osušenu travu i sisali korijenje stabala kako bi preživjeli. Preživjeli su kazali kako im je Tito nakon operacije Schwarz kazao: “Sinovi Dalmacije tu su se pokazali kao dostojni potomci vaših slavnih predaka, slobodarski sinovi plavog Jadrana.”

Nakon bitke, preokret za partizanski pokret bio je i način na koji se promijenilo izvještavanje britanskog vojnog izaslanstva o stanju na terenu. Tek tada donesena je odluka o savezničkoj pomoći partizanima i isključivanju četnika iz programa potpore.

Spomenik Bitki na Sutjesci nalazi se na Tjentištu.

Davne 1973. snimljen je film Sutjeska

Ovaj ratni film snimljen je 1973. povodom tridesetogodišnjice bitke na Sutjesci. Snimljen je u Nacionalnom parku Sutjeska i jedan je od najskupljih filmova u povijesti kinematografije SFR Jugoslavije.

Film s temom velike partizanske bitke iz Drugog svjetskog rata u kojem je Titov lik interpretirao veliki svjetski glumac R. Burton nadgledao je i sam Josip Broz, posebice scenu koja rekonstruira njegovo ranjavanje u bitki.

Sabor odbio pokroviteljstvo obilježavanja obljetnice

Početkom godine, predsjedništvo Hrvatskog sabora odbilo je pokroviteljstvo nad obilježavanjem 75. obljetnice proboja Bitke na Sutjesci. Saborski zastupnik Ranko Ostojić podnio je prijedlog o pokroviteljstvu koji je svojem na prvom zasjedanju Predsjedništvo Sabora odbilo većinom glasova.

 

Izvor:

index

Comments

comments