Slovenci traže i dobivaju odštete, a Hrvati pognute glave prihvaćaju deložacije

image_pdfimage_print

U Hrvatskoj je trenutačno na bubnju 176 kuća i 199 stanova

Europski sud za ljudska prava nedavno je donio odluku prema kojoj Slovenija mora platiti 85 tisuća eura odštete svome državljaninu jer mu je zbog duga za režije prodala kuću.


Naime, Slovenija je 2012. godine deložirala cijelu jednu obitelj iz njihove kuće zbog duga od 124 eura za komunalije. Vlasnik kuće Zoran Vaskrsić odlučio je požaliti se Europskom sudu, koji je presudio kako je slovenski sud donio nepravednu presudu. Jesu li ovakve tužbe protiv Republike Hrvatske rješenje i za tisuće njezinih građana koje je snašla ista sudbina?

Svakog četvrtog stanovnika Hrvatske izravno se tiče izmjena Ovršnog zakona. Više je od 300.000 blokiranih obitelji, koje najviše duguju bankama. Mnogi od njih boje se da će ostati bez jedine nekretnine. Trenutno je na dražbi oko 950 nekretnina i jednako toliko ugroženih obitelji.

Europski sud za ljudska prava već je u nekoliko navrata kaznio Sloveniju zbog nepravednih presuda te to jasno pokazuje da bi i mnogi u Hrvatskoj mogli potražiti pravdu na europskim institucijama kada već pravde nema u hrvatskom pravodsudno-bankarsko-lihvarskom društvu.

U Ministarstvu pravosuđa kažu kako ono na temelju Ovršnog zakona evidenciju broja deložacija ne vodi. Ipak, to je ministarstvo analizom predmeta u kojima je određena ovrha na nekretnini, a u kojima je evidentirano da na adresi nekretnine koja je predmet prodaje ovršenik ima prijavljeno prebivalište, utvrdilo kako je na godišnjoj razini riječ o približno sto ovršenika.

397 kuća i stanova

Prema podatcima očevidnika Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj su zbog ovrhe određeni datumi javnih dražbi čak 397 kuća i stanova, no treba napomenuti da nije u svim slučajevima riječ o ovrsi nad jedinom nekretninom ovršenika čijim bi oduzimanjem on i njegova obitelj postali beskućnici, no to nikako ne smanjuje problem.

Kada je riječ samo o kućama i stanovima, u Osječko-baranjskoj županiji određeni su datumi javnih dražbi za 32 nekretnine, u Brodsko-posavskoj za njih 10, u Požeško-slavonskoj za jednu, u Virovitičko-podravskoj dvije, a u Vukovarsko-srijemskoj za 24 nekretnine. Ukupno je to 69 kuća i stanova u Slavoniji i Baranji.


Jedan od možda i najapsurdnijih primjera hrvatske ovršne stvarnosti je višestruka diskriminacija Splićanke Nedjeljke Kapetanović, čiji se slučaj već šest godina vuče po sudovima. Njezin je krimen 27-godišnji život u izvanbračnoj zajednici jer se sada od nje traži da plati porez na stan naslijeđen od pokojnog životnog partnera, kao da joj je on bio slučajni znanac, a ne da je s njim živjela 27 godina i skrbila se o njemu jer je bio kvadriplegičar. On je stradao u prometnoj nesreći samo deset dana nakon rođenja njihova sina, pa su im Split i tadašnji Zavod za mirovinsko osiguranje dodijelili na korištenje stan od 45 kvadrata na Pujankama, ujedno i njihovu prvu nekretninu, koju su otkupili. “U rješenju o nasljeđivanju lijepo piše da sam, uz svog sina, nasljednica prvog nasljednog reda, no iz Porezne uprave tvrde da moram platiti jer sam rješenje dobila prije nego što je donesen Obiteljski zakon kojim su prava bračnih i izvanbračnih partnera izjednačena i u poreznim stvarima. Kao da je nebitan Ustav RH koji ne pravi razliku između bračnih i izvanbračnih drugova”, kaže ova Splićanka.

Uzmi sirotinji!

I sada ulazimo u sferu balkanskih ovrha, upozorava i Sindikat umirovljenika Hrvatske koji bilježi desetke slučajeva u kojima se umirovljenici suočavaju s ovrhama, ponajprije zbog sramotno malih primanja.

– Nedjeljka Kapetanović nedavno je dobila rješenje Općinskog suda koji je obavještava da se dopušta predbilježba založnog prava na njezinoj nekretnini, i to u korist RH, odnosno Ministarstva financija, što znači da stan ide na dražbu kako bi Porezna naplatila svoja potraživanja, jer nije podmirila trošak od oko 16 tisuća kuna poreza na promet nekretnina. S mirovinom od 1500 kuna, koja joj je jedini izvor prihoda, sada čeka očitovanje Suda za ljudska prava u Strasbourgu. U međuvremenu Porezna pokušava “sjesti” ovrhom na njezin račun, no zbog niskih primanja ne uspijevaju se naplatiti, pa su je odlučili izbaciti iz stana koji žele prodati na dražbi. Nadajmo se da će se zaustaviti ovo ludilo. Hrvatski ovršni sustav po broju stanova na dražbama sve je više nalik na španjolski sustav koji je iselio tisuće građana iz njihovih stanova i ostavio devastirana naselja u vlasništvu banaka. Morali su promijeniti zakonski okvir, ali i normirati kako se ne dopušta deložacija iz prve i jedine nekretnine. Sličnu su branu podigle i neke druge europske zemlje. Europski sud za ljudska prava postaje sve češći korektor – kažu u SUH-u.




PROMJENA VLASNIKA NEKRETNINENE ODGAĐA OVRHU I ISELJENJE

Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnoga postupka ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika. Sud može, radi sprječavanja oštećenja nekretnine, omogućavanja njezine procjene, razgledanja, zaštite i sl. na prijedlog ovrhovoditelja odrediti da se ovršenik i druge osobe privremeno ili trajno udalje s nekretnine, povjeriti je na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi ili odrediti druge mjere potrebne radi njezine zaštite, odnosno omogućavanja nesmetane provedbe ovrhe. Osobe koje sprječavaju ili ometaju provedbu ovrhe sud može kazniti novčanom kaznom, ali i zatvorom.

Europski sud za ljudska prava već je u nekoliko navrata kaznio Sloveniju zbog nepravednih presuda

Eduard SOUDIL

Vidi još:  Moramo se izboriti za pravo na dom!

Share Button

Komentari

comments