Slovenci traže i dobivaju odštete, a Hrvati pognute glave prihvaćaju deložacije

U Hrvatskoj je trenutačno na bubnju 176 kuća i 199 stanova Europski sud za ljudska prava nedavno je donio odluku prema kojoj Slovenija mora platiti 85 tisuća eura odštete svome državljaninu jer mu je zbog duga za režije prodala kuću. Naime, Slovenija je 2012. godine deložirala cijelu jednu obitelj iz njihove kuće zbog duga od […]

image_pdfimage_print

U Hrvatskoj je trenutačno na bubnju 176 kuća i 199 stanova

Europski sud za ljudska prava nedavno je donio odluku prema kojoj Slovenija mora platiti 85 tisuća eura odštete svome državljaninu jer mu je zbog duga za režije prodala kuću.


Naime, Slovenija je 2012. godine deložirala cijelu jednu obitelj iz njihove kuće zbog duga od 124 eura za komunalije. Vlasnik kuće Zoran Vaskrsić odlučio je požaliti se Europskom sudu, koji je presudio kako je slovenski sud donio nepravednu presudu. Jesu li ovakve tužbe protiv Republike Hrvatske rješenje i za tisuće njezinih građana koje je snašla ista sudbina?

Svakog četvrtog stanovnika Hrvatske izravno se tiče izmjena Ovršnog zakona. Više je od 300.000 blokiranih obitelji, koje najviše duguju bankama. Mnogi od njih boje se da će ostati bez jedine nekretnine. Trenutno je na dražbi oko 950 nekretnina i jednako toliko ugroženih obitelji.

Europski sud za ljudska prava već je u nekoliko navrata kaznio Sloveniju zbog nepravednih presuda te to jasno pokazuje da bi i mnogi u Hrvatskoj mogli potražiti pravdu na europskim institucijama kada već pravde nema u hrvatskom pravodsudno-bankarsko-lihvarskom društvu.

U Ministarstvu pravosuđa kažu kako ono na temelju Ovršnog zakona evidenciju broja deložacija ne vodi. Ipak, to je ministarstvo analizom predmeta u kojima je određena ovrha na nekretnini, a u kojima je evidentirano da na adresi nekretnine koja je predmet prodaje ovršenik ima prijavljeno prebivalište, utvrdilo kako je na godišnjoj razini riječ o približno sto ovršenika.

397 kuća i stanova

Prema podatcima očevidnika Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj su zbog ovrhe određeni datumi javnih dražbi čak 397 kuća i stanova, no treba napomenuti da nije u svim slučajevima riječ o ovrsi nad jedinom nekretninom ovršenika čijim bi oduzimanjem on i njegova obitelj postali beskućnici, no to nikako ne smanjuje problem.

Kada je riječ samo o kućama i stanovima, u Osječko-baranjskoj županiji određeni su datumi javnih dražbi za 32 nekretnine, u Brodsko-posavskoj za njih 10, u Požeško-slavonskoj za jednu, u Virovitičko-podravskoj dvije, a u Vukovarsko-srijemskoj za 24 nekretnine. Ukupno je to 69 kuća i stanova u Slavoniji i Baranji.


Jedan od možda i najapsurdnijih primjera hrvatske ovršne stvarnosti je višestruka diskriminacija Splićanke Nedjeljke Kapetanović, čiji se slučaj već šest godina vuče po sudovima. Njezin je krimen 27-godišnji život u izvanbračnoj zajednici jer se sada od nje traži da plati porez na stan naslijeđen od pokojnog životnog partnera, kao da joj je on bio slučajni znanac, a ne da je s njim živjela 27 godina i skrbila se o njemu jer je bio kvadriplegičar. On je stradao u prometnoj nesreći samo deset dana nakon rođenja njihova sina, pa su im Split i tadašnji Zavod za mirovinsko osiguranje dodijelili na korištenje stan od 45 kvadrata na Pujankama, ujedno i njihovu prvu nekretninu, koju su otkupili. “U rješenju o nasljeđivanju lijepo piše da sam, uz svog sina, nasljednica prvog nasljednog reda, no iz Porezne uprave tvrde da moram platiti jer sam rješenje dobila prije nego što je donesen Obiteljski zakon kojim su prava bračnih i izvanbračnih partnera izjednačena i u poreznim stvarima. Kao da je nebitan Ustav RH koji ne pravi razliku između bračnih i izvanbračnih drugova”, kaže ova Splićanka.

Uzmi sirotinji!

I sada ulazimo u sferu balkanskih ovrha, upozorava i Sindikat umirovljenika Hrvatske koji bilježi desetke slučajeva u kojima se umirovljenici suočavaju s ovrhama, ponajprije zbog sramotno malih primanja.

– Nedjeljka Kapetanović nedavno je dobila rješenje Općinskog suda koji je obavještava da se dopušta predbilježba založnog prava na njezinoj nekretnini, i to u korist RH, odnosno Ministarstva financija, što znači da stan ide na dražbu kako bi Porezna naplatila svoja potraživanja, jer nije podmirila trošak od oko 16 tisuća kuna poreza na promet nekretnina. S mirovinom od 1500 kuna, koja joj je jedini izvor prihoda, sada čeka očitovanje Suda za ljudska prava u Strasbourgu. U međuvremenu Porezna pokušava “sjesti” ovrhom na njezin račun, no zbog niskih primanja ne uspijevaju se naplatiti, pa su je odlučili izbaciti iz stana koji žele prodati na dražbi. Nadajmo se da će se zaustaviti ovo ludilo. Hrvatski ovršni sustav po broju stanova na dražbama sve je više nalik na španjolski sustav koji je iselio tisuće građana iz njihovih stanova i ostavio devastirana naselja u vlasništvu banaka. Morali su promijeniti zakonski okvir, ali i normirati kako se ne dopušta deložacija iz prve i jedine nekretnine. Sličnu su branu podigle i neke druge europske zemlje. Europski sud za ljudska prava postaje sve češći korektor – kažu u SUH-u.




PROMJENA VLASNIKA NEKRETNINENE ODGAĐA OVRHU I ISELJENJE

Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnoga postupka ne sprječava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika. Sud može, radi sprječavanja oštećenja nekretnine, omogućavanja njezine procjene, razgledanja, zaštite i sl. na prijedlog ovrhovoditelja odrediti da se ovršenik i druge osobe privremeno ili trajno udalje s nekretnine, povjeriti je na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi ili odrediti druge mjere potrebne radi njezine zaštite, odnosno omogućavanja nesmetane provedbe ovrhe. Osobe koje sprječavaju ili ometaju provedbu ovrhe sud može kazniti novčanom kaznom, ali i zatvorom.

Europski sud za ljudska prava već je u nekoliko navrata kaznio Sloveniju zbog nepravednih presuda

Eduard SOUDIL

Vidi još:  Portal Pouzdano razotkrio Vladu RH?

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close