SOCIJALNU POMOĆ TROŠE U KLADIONICAMA: Država isplaćuje milijune bez ikakve kontrole; ‘Novac za drva dobio je čovjek koji se grije na plin’

U Baranji je oko 3.000 ljudi u sustavu socijalne skrbi, no pitanje je na što oni zaista troše novac koji dobivaju

Na području Baranje u ovom je trenutku gotovo 3.000 osoba u sustavu socijalne skrbi. Toliko ih (750 samaca i 600-tinjak obitelji) prima takozvanu zajamčenu minimalnu naknadu, čiji iznos ovisi o statusu svakog pojedinog korisnika. Pri tome se misli na brojne čimbenike poput životne dobi, radne (ne)sposobnosti i zdravstvenog stanja, piše Glas Slavonije.

U najgorem slučaju, četveročlana obitelj (roditelji i dvoje djece) mjesečno može dobiti 1.600 kuna (samci po 800 kuna), čemu treba dodati i eventualnu isplatu novca za takozvanu tuđu pomoć i njegu, dječji doplatak, naknadu u visini od 200 kuna mjesečno za električnu energiju, a ponekad jednokratnu novčanu pomoć sukladno procjeni socijalnog radnika.

Pojedine jedinice lokalne samouprave, pak, osobama u sustavu socijalne skrbi isplaćuju pomoć za plaćanje najma i slično, saznaje Glas Slavonije.

Izdvaja se više od 30 milijuna kuna

Samo za isplatu zajamčene minimalne naknade i ostalih oblika socijalne pomoći posredovanjem belomanastirskog Centra za socijalnu skrb, država godišnje izdvaja više od 30 milijuna kuna. Sva primanja isplaćuju se u gotovini, osim pomoći za plaćanje električne energije.

Država nema nikakve kontrole nad potrošnjom novca, što je normalno jer je trošenje novca osobna stvar svakog pojedinca, osim ako, između ostalog, pri tome nisu ugrožena neka dječja prava, napominje Glas Slavonije.

No, dio primatelja naknade obilno koristi takav nekontrolirani sustav pa namjenski novac ne troši za ono za što im je isplaćen. Stoga ne čudi nezadovoljstvo zaposlenih koji mjesečno primaju teško zarađeni ‘‘minimalac‘‘, od kojega prvo plaćaju režije, pa tek onda raspoređuju preostali dio novca, bez pomoći države i jedinica lokalne samouprave.

Pripremljena drva za ogrjev i pas.Foto: Dubravka Petric/PIXSELL

Dio novca za ogrjev završava u gostionici ili kockarnici

“Grad Beli Manastir odlučio je nabavu školskih potrepština sufinancirati s 300 kuna po djetetu. U svakom slučaju, hvala im na tome, ali mi nije jasno zašto za taj novac ne mogu kupiti sportsku opremu koja će mom djetetu biti potrebna na tjelesnom odgoju ili školsku torbu”, kaže jedan Belomanastirac za Glas Slavonije

“Novac dobijemo tek nakon što priložimo račun, dok, primjerice, susjed dobije 950 kuna za ogrjev, ali račun ne mora priložiti i nitko ga poslije ne pita na što je novac potrošio,” kaže ovaj građanin, naglašavajući kako pouzdano zna da dio tog novca završi u kockarnici ili ugostiteljskim objektima.

Novac za ogrjev dobivaju i oni koji se griju na plin?

Drugi, pak, tvrdi kako je novac za ogrjev dobio čovjek koji se grije na plin. “I plin je neka vrsta ogrjeva, ali se naknada isplaćuje za drva, a osim toga, dobro se zna koliko košta uvođenje plina, što si mnogi ne mogu priuštiti. No, ako kontrolu ne obavlja onaj tko daje novac, ja učiniti ne mogu ništa, osim sa žaljenjem gledati kako država baca novac u vjetar,” zaključuje.

Kako ističu u belomanastirskoj gradskoj upravi, oni su samo distributeri novca za ogrjev te kako dodaju uslužno obavljaju posao za Osječko-baranjsku županiju, koja novac doznačuje u Grad.

“Na nama je da pronađemo ljude na koje glase rješenja i isplatimo im novac. Do petka smo isplatili većinu od 172 osobe za koje su nam, u prvom krugu, stigla rješenja,” odgovaraju u belomanastirskoj Gradskoj upravi.  Ističu “da što se isplata novca za školske potrepštine tiče, za njega se školske torbe i sportska oprema ne mogu kupiti isključivo zbog poreznih odredbi.”

Stabla koja su stradala u nevremenu u Osijeku su se prije dvije godine dijelila građanima za besplatan ogrjev. Čovjek traži i sakuplja što bolje drvo za ogrjev.Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Izvor :

net.hr

Komentari

comments