Spašava li “izvanbračni sin” Ivice Todorića, Zdravko Marić svog oca od financijske propasti!

Ovo je tekst zbog kojeg su Tisak i Konzum protivno zakonu ‘zabranili’ distribuciju novog broja tjednika 7Dnevno, pa ga čitatelji nisu mogli naći na uobičajenim prodajnim mjestima. Neposredno nakon sastavljanja nove Vlade Andreja Plenkovića i imenovanja što novih što starih ministara, na internetskim forumima pojavila se tema za raspravu koja je istovremeno šokantna, ali u […]

image_pdfimage_print

Ovo je tekst zbog kojeg su Tisak i Konzum protivno zakonu ‘zabranili’ distribuciju novog broja tjednika 7Dnevno, pa ga čitatelji nisu mogli naći na uobičajenim prodajnim mjestima.

Neposredno nakon sastavljanja nove Vlade Andreja Plenkovića i imenovanja što novih što starih ministara, na internetskim forumima pojavila se tema za raspravu koja je istovremeno šokantna, ali u isto vrijeme i vrlo logična a i vjerojatna.
Naime, na forumima se tvrdi da je sadašnji ministar financija Zdravko Marić vanbračni sin Ivice Todorića, hrvatskog tajkuna koji u posljednje vrijeme doživljava ozbiljne potrese u svojem poslovnom imperiju.

Na internetskom forumu, gdje se raspravljalo na ovu temu (http://www.forum.hr/showthread.php?p=60938367), navedena je informacija da je majka Zdravka Marića nekoć radila kao tajnica gdje je ostala u drugom stanju sa Ivicom Todorićem. Nakon rođenja Zdravka, Todorićevi su se godinama brinuli za svog “izvanbračnog” člana obitelji, omogućavajući mu prestižno školovanje.

To su osnovne informacije koje su procurile u javnost putem interneta, i potaknule na razmišljanje brojne političke analitičare koji prate kadroviranje ministara koje se, zapravo, odvija na Trgu Dražena Petrovića, točnije u Agrokorovom Ciboninom tornju, nekadašnjem poslovnom tornju tvrtke Astra – vanjska trgovina.
Podsjetimo, tu je zgradu Todorić dobio zamijenivši s Gradom Zagrebom poslovni prostor Agrokora koji je bio u Gajevoj, ispod hotela Dubrovnik. Za nekoliko stotina kvadrata u Gajevoj, dobio je cijeli neboder u Savskoj. Poštena zamjena, naročito za Todorića i Agrokor.

05.04.2016., Zagreb - Hrvatska udruga banaka (HUB) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) organizirala je konferenciju pod nazivom Krediti i gospodarski rast u hotelu Esplanade. Zdravko Maric, ministar financija.  Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
Photo: Dnevno.hr/Goran Stanzl/PIXSELL

Veza Marić – Todorić

Ukoliko se pažljivo usporede podaci iz dostupnih biografija novog ministra Zdravka Marića i njegovog mogućeg oca, Ivice Todorića, dolazi se do brojnih zaključaka koji bi mogli potvrditi ovi tezu. Prije svega, ako se promatra starosna komponenta, Todorić bi mogao biti otac Mariću. Marić je rođen, prema biografiji, 3. veljače 1977. godine u Slavonskom Brodu. U to vrijeme, Ivica Todorić (koji je rođen 1951.) imao je 26 godina. Osnovnu školu Marić pohađa u rodnom Slavonskom Brodu, a srednjoškolsko obrazovanje započinje u Brodu, a završava u Zagrebu. Nakon srednje škole, prijavljuje se na građevinski i ekonomski fakultet u Zagrebu. Na kraju odabire Ekonomski fakultet – smjer financija, gdje diplomira 2000. godine. Četiri godine kasnije na istom fakultetu magistrira. Godine 2007., zahvaljujući međunarodnim stipendijama odlazi na dodatni program obrazovanja u trajanju od godinu i pol na prestižni Harvard. Tamo završava program Public Financial Management. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i doktorira 2008. godine, a tema doktorata bila je Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća.
U njegovoj biografiji može se još pročitati da su mu roditelji bili zaposleni u ‘Đuri Đakoviću’ u Slavonskom Brodu,a mladi je Zdravko za vrijeme studiranja zarađivao svoj novac radeći kao fakultetski demonstrator. To se o Mariću može pročitati u dostupnim biografijama.

Vidi još:  Hotelijer Todorić bio je vladin strateški partner, a Valamar im je danas "ucjenjivač"

Sve da priča i nije točna fizička sličnost između vlasnika najvećeg privatnog i poslovnog imperija je jednostavno frapantna.
Ukoliko se usporede fizionomije Zdravka Marića i Ivice Todorića, mogu se primijetiti nevjerojatne sličnosti u crtama lica. Čak imaju i sličnu boja glasa. Isto tako, može se primijetiti da Marić sliči i na Todorićeve sinove. Znakovito je da je Mariću omogućeno prestižno školovanje i strelovit uspon kako u akademskoj karijeri tako i na poslovnom planu. Malo tko, naravno, može povjerovati u podatak iz biografije da je dobio stipendiju Harvarda samo tako kao dobar student kakvih ima na stotine. No, definitivno, ako polemika dođe do te faze, vezu između Ivice Todorića i Zdravka Marića može potvrditi ili demantirati DNK analiza, u čije rezultate ne bi trebalo sumnjati.

Poslovna karijera

Prvi posao Zdravka Marića, kako se spominje u biografiji, bio je još za vrijeme studija ekonomije gdje je od 2001. do 2006. godine radio kao asistent. Osim toga, radio je i kao vanjski suradnik predavajući na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa koju je osnovao Đuro Njavro te na International Graduate Business School.
U to vrijeme, Ivica Todorić već je zaokružio svoje poslovno carstvo, i došlo je vrijeme da se mladi Marić ubaci u političke krugove. Marić tako 2006. godine počinje raditi u Ministarstvu financija kod tadašnjeg ministra Ivana Šukera. Radio je na mjestu pomoćnika ministra za planiranje i makroekonomske analize sve do 2008. godine kada je u Ministarstvu financija postao državni tajnik. Na mjestu državnog tajnika bio je zadužen za proračun, surađivao je s Europskom komisijom na području ekonomije te je imao ovlasti donijeti makroekonomska predviđanja.

Od 2008. do 2011. godine bio je jedan od članova nadzornih odbora HŽ Infrastrukture i Hrvatske poštanske banke. Odbija ponudu Slavka Linića 2011. godine da ostane na mjestu tajnika u Ministarstvu financija, a već sljedeće godine zapošljava se u Agrokoru kao izvršni direktor.
U Agrokoru je zadužen za tržište kapitala, gdje ostaje sve do 2016. godine, odnosno do njegovog postavljanja za ministra financija u Vladi premijera Tihomira Oreškovića. Iste godine i novi premijer Andrej Plenković ostavlja ga na istoj ministarskoj poziciji.

Tajne veze

Za brojne sugovornike s kojima smo razgovarali o odnosu između Marića i Todorića, a dobri su poznavatelji političkih prilika i odnosa u Hrvatskoj, nije sporna veza između njih dvojice. Najčešći su odgovori: ‘Da Todorić mu je otac (makar i duhovni), i on mu pomaže kroz život već dugi niz godina na ovaj ili onaj način.
Poslovna karijera Marića i ulazak u Vladu samo je logičan nastavak Todorićevih planova, strategija i politike s njim.

Vidi još:  Tko je pomagao Todoriću oko otoka? Zna se

Do sada je bilo više nego očito kako Todorić kadrovira hrvatske Vlade sa svojim ljudima, koji iz Agrokora odlaze u Vladu ili iz Vlade ili državnih institucija dolaze u Agrokor nakon što odrade posao za ‘VELIKOG GAZDU’. Pri tome su mu najinteresantnija ministarstva – financija i poljoprivrede, a poznati su i izuzetno bliski odnosi s bivšim guvernerom Željkom Rohatinskim, koji je nakon HNB-a također zaposlen u Agrokoru. Osim Rohatinskog, Todorićevi kadrovi u hrvatskim Vladama bili su Damir Kuštrak, Branko Mikša – bivši ministar gospodarstva, Davorin Mlakar, bivši ministar uprave, Davorin Spevec… U Agrokoru se zapošljava Marijan Benko, bivši ravnatelj policije. Od ministara poljoprivrede Todoriću su najviše pomagali kroz poticaje, ustupke i pogodovanja: Božidar Pankretić, Petar Čobanković i Tihomir Jakovina.

Marićeva misija u Vladi

Odmah s početkom saborskih sjednica u novom saborskom sazivu, na dnevni red došla je porezna reforma koju brani i zagovara, te pokušava provesti na svaki način i pod bilo koju cijenu, upravo Zdravko Marić. Iako porezna reforma nije bila tema u predizbornoj kampanji HDZ-a, a niti Mosta, sada se predstavlja kao pitanje od prvorazredne važnosti.
Zdravko Marić u nastupima u medijima i u Hrvatskom saboru poreznu reformu kao porezno rasterećenje poduzetnika i građana, dizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, te stvaranje pretpostavki za otvaranje novih radnih mjesta. Porezna reforma trebala bi na snagu stupiti već s prvim danom iduće godine. Ukratko, osim promjena nekih stopa PDV-a, osnovna namjera reforme je regulacija odnosa vjerovnika s bankama. U 2017. godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana. Pod izlikom da se reformom pomaže dužnicima banaka, dolazi se, naravno do Todorića. Ukoliko bi se usvojila reforma, banke bi iz svojih bilanci trajno brisale potraživanja, a tako bi građani i poduzetnici trajno brisali svoja dugovanja prema bankama.
Na ovakav način, prema procjenama ekonomskih analitičara, Todoriću bi se izbrisali dugovi kod nekih hrvatskih banaka u iznosu od preko 4 milijardi kuna, i to je cijeli smisao porezne reforme, koja se pokušava podvaliti kao opće dobro.

Zanimljivo je primijetiti kako se najednom mnogo govori o pomoći poduzetnicima u njihovim odnosima s bankama, iako se taj problem u posljednjih desetak godina uopće kroz javnost i medije nije potencirao. Primarni problem bio je u odnosima banke – građani. Razlog je jednostavan: naime, ne postoji odnos između poduzetnika i banaka, jer ne postoje nikakve kreditne linije banaka prema poduzetnicima! Hrvatske banke uopće ne kreditiraju poduzetništvo i poduzetnike već su svoje kreditne linije usmjerile prema kreditiranju građana, kroz stambene i potrošačke kredite te kreditiranje države. Lakše je dobiti kredit za kupnju automobila ili stana nego za pokretanje i proširenje proizvodnje.

Vidi još:  TODORIĆ NAPISAO NOVI BLOG, OPET NAJAVLJUJE DOKUMENTE I DOKAZE 'Pozivam sve stranke na hitnu akciju, samo istražno povjerenstvo može dati sve odgovore'

“Sin” spašava oca

U međuvremenu su se pojavile informacije kako je jedini Marićev zadatak zapravo spašavanje Todorića i njegovog carstva koje se našlo u vrlo teškoj financijskoj poziciji gdje mu domaće i strane banke prijete preuzimanjem imovine. Ukoliko bi Marić uspješno proveo tu reformu, odmah bi se nakon toga vratio u Agrokor. Oprostom Todorićevih dugova kod banaka, mogao bi se produžiti život koncernu, ali je pitanje na koliko dugo vremena, s obzirom na njegovu prezaduženost.
Znakovito je bilo i gostovanje Zdravka Marića u HTV-ovoj emisiji Nedjeljom u 2, gdje je novi ministar financija pod svaku cijenu pokušavao spasiti ugled kontroverznog tajkuna. Bez odgovora je ostalo Stankovićevo pitanje Mariću zbog čega je napustio Agrokor i veću plaću, a otišao je na mjesto ministra za manju plaću?
U poslovnom svijetu takav potez nema logike, ali u odnosima Marić – Todorić postoji opravdanje, a to je spasiti ili pokušati spasiti Todorića, kojega su u zadnje vrijeme počele pogađati afere od financijske nestabilnosti i prezaduženosti, do afera sa salmonelom i uvozom prastarog mesa. U svakom slučaju, Todorić s Marićem može računati na njegovo pogodovanje u Ministarstvu, a Marić riskira optužbu za sukob interesa.

Pored financijskog spašavanja Todorića i Agrokora, Marić ime još jedan zadatak, gotovo jednako kompliciran, a to je omogućiti preuzimanje tvrtke Badela 1862 od strane satelitske Todorićeve tvrtke – Meteora, što mu nije pošlo za rukom u Oreškovićevoj Vladi. Iako je dokazano da je Meteror pokušao prevariti Vladu i ministarstva netočno tvrdeći da je otkupio Badelova potraživanja, umjesto da se pokrene kazneni postupak protiv odgovornih, zahvaljujući Mariću, Meteor iz Đakova ponovo je kandidat za preuzimanje Badela, što je prije nekoliko dana i javno objavljeno.
Ovakvo poigravanje s državnim institucijama, pravnom državom i poslovnim pravilima, najbolje dokazuje Todorićevu bahatost i drskost. Dok kadrovira hrvatske Vlade, ovakvo se ponašanje ni neće promijeniti, a prema nekoliko izjava na temu porezne reforme, očito je da je i premijer Plenković odlučio popustit Todoriću i njegovim lobistima u Vladi.

Ne oslovljavaju uzalud zaposlenici u koncernu Ivicu Todorića – gospodine predsjedniče! I što bi rekao jedan novinar – svi smo mi zapravo zaposleni kod Todorića – samo što su neki izravno a neki neizravno!

Share Button
Izvor :

dnevno.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close