Headline News

Stanko Nižić i Slavko Grubišić: Udba piše jezive priče

Stanko Nižić bio je sudrug, dvije godine kasnije u Münchenu ubijenog Đure Zagajskog, za čiju smrt istražitelji sada sumnjiče Milana Štimca i Tihomira Oreškovića. Bože Vukušić, svjedok u njemačkim procesima Krunoslavu Pratesu i šefovima UDBA-e Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, ni na jednom mjestu u svom ogromnom publicističkom opusu ne dovodi u vezu Slavka Grubišića […]

image_pdfimage_print

Stanko Nižić bio je sudrug, dvije godine kasnije u Münchenu ubijenog Đure Zagajskog, za čiju smrt istražitelji sada sumnjiče Milana Štimca i Tihomira Oreškovića. Bože Vukušić, svjedok u njemačkim procesima Krunoslavu Pratesu i šefovima UDBA-e Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, ni na jednom mjestu u svom ogromnom publicističkom opusu ne dovodi u vezu Slavka Grubišića s ubojstvom Stanka Nižića.

Počasni doživotni predsjednik HOP-a (Hrvatski oslobodilački pokret kojeg je u Argentini utemeljio Ante Pavelić), utemeljitelj bojne Knez Branimir koja je poslala sljednica prve profesionalne postrojbe HVO Pukovnije „Ante Bruno Bušić“, kasnije istoimene brigade, nekadašnji hrvatski politički emigrant, pukovnik Slavko Grubišić proveo je u švicarskom pritvoru skoro tri mjeseca pod sumnjom da je u Zürichu u u hotelu “Kindli” 23. kolovoya 1981. ubio emigranta Stanka Nižića.

Slavko Grubišić je policijsku istragu ovako opisao u svojoj knjizi:

Vrata stana otvorio sam pažljivo kako mi je Stanko i rekao. Stolica se pomakla, a pepeljara je pala. Istuširao sam se, popio lijek, legao, i odmah zaspao. Bio sam jako umoran. Iza sna me probudilo zvono. Još nisam potpuno došao k sebi, ali sam po satu vidio da to ne moæe biti Stanko. Upitao sam tko je.

– Policija! – Čuo sam odgovor.

Prepao sam se, jer nisam imao ništa za obranu. Kada sam se uvjerio da će policija na silu otvoriti vrata, otvorio sam i uvjerio se da se zbilja radi o policiji. Bilo je oko pola tri ujutro. Policija me pitala stanujem li ovdje, a ja sam odgovorio da sam tek sinoć stigao i da spavam tu u stanu svog kolege koji treba doći ujutro oko osam sati s posla. Inspektor mi je saopćio tužnu vijest da je Stanko Nižić ubijen.
Rekao mi je da se spremim i uzmem svoje stvari.

Kad smo napustili stan, vidio sam da su ga zapečatili. Policijskim kolima smo poπli prema Zürichu i nakon dulje vožnje stigli u policijsku kasarnu. Za dvadesetak minuta stigla je prevoditeljica, koja je prevodila moju izjavu. Primijetio sam da tumačica krivo prevodi. Stalno se smješkala kao da se veselila smrti pokojnog Stanka Nižića i neprilikama u koje sam upao. Tražio sam da mi promijene prevoditelja. Druga prevoditeljica je korektno prevodila i bila je pristojna.

Za vrijeme istrage tražio sam da Stankovi prijatelji koji su znali za moj dolazak, a napose Franjo Macukić, kažu istinu o mojemu dolasku. Međutim, ni jedan od njih se čak nije ni pojavio. Posebno sam tražio da saslušaju Franju Macukića, jer je on znao sve o mojemu dolasku. Na to mi je tumačica odgovorila da on ne želi čuti ni za mene niti za Stanka. Tog momenta suze su mi navrle na oči, žaleći pokojnika jer je on Macukiću najviše vjerovao, a ovaj sad ne želi čuti ni za mrtvog Stanka.

Pitao sam se zašto je taj čovjek tajio ono što je znao, premda su istraæni organi ustanovili da je sva pošta između mene i Nižića išla preko njega. Na saslušanju sam upitao kako to da Macukić nije znao za moj dolazak kad je o mojemu dolasku bio obaviješten brzojavom. Kad sam to rekao, organi sigurnosti su odmah, putem pošte, utvrdili da je Macukić dobio brzojav. Što su istražni organi poduzeli dalje protiv Macukića, nije mi poznato.
Najteže mi je palo ispitivanje koje se odnosilo na Nižićev podrum, jer nisam znao o čemu se radi, a nisam ni znao da je on uopće imao podrum. Pitali su me je li moje oružje koje posjedujem kod kuće u Švedskoj, a na koje sam imao zakonsku dozvolu, i pristajem li da to pregleda švedska policija. Tražili su dopuštenje za pregled moje pošte u Švedskoj, kako bi ustanovili sadržaj pisama koja se odnose na mene i Stanka Nižića. Dopustio sam im da to učine, što je olakπalo posao istražnim organima. Pronađenim pismima je dokazano da je između mene i Stanka Nižića postojala iskrena suradnja na polju hrvatske oslobodilačke djelatnosti.

3. studenog saslušala me kriminalistička policija kojoj sam dao i otiske prstiju. Istraga je već bila pri kraju. Valja reći da su svi ljudi koji su sudjelovali u istrazi, postupali ljudski prema meni. Omogućili su mi čak bolesničku njegu, a doktor mi je propisao najbolje lijekove za moju bolest.

12. studenog pozvan sam kod istražnog suca gdje sam, pored njega, zatekao jednog zapisničara, mojega odvjetnika dr. Alfreda Müllera i prevoditeljicu. Istražni sudac, putem tumačice je rekao da sam slobodan i da ću dobiti odπtetu za vrijeme provedeno u pritvoru. Laknulo mi je nakon svega, zahvalio sam se Bogu:
– Veličat ću Te, Gospodine Bože, jer si me odabrao, i nisi dao da se moji neprijatelji nada mnom raduju.
Sudac mi je na kraju još kazao da su dobili dojavu iz Švedske da je Stanko Nižić bio jugoslavenski agent, na što sam reagirao riječima:

– To su obične podvale i laži koje je servirala jugoudba!
Toga dana sam saznao da je, onu večer kad sam ja stigao u Švicarsku, Stankov podrum bio prazan, a ujutro je u njemu pronađeno oružje. To je bila teška podvala meni i Stanku kako bi nas optužili kod švicarskih vlasti za terorizam i nasilje.

Zbog toga su me stalno pitali jesam li bio u Stankovu podrumu. Tek tad mi je bilo sve jasno.
Udbaši su me pod svaku cijenu htjeli prikazati kao teroristu kod švicarskih vlasti, jer me fizički nisu likvidirali skupa sa Stankom Nižićem, što im je sigurno bio cilj. To potvrđuje činjenica da su me svi tzv. Stankovi prijatelji utajili kako bi se slučaj zakomplicirao i kako bih ja odgovarao ili za Stankovu smrt ili za oružje koje su oni te noći postavili u Stankov podrum. Kad im to nije uspjelo, udbaši su širili glasine da je Stanko Nižić bio jugoslavenski agent što je bila čista laž.

Kad se stvar o Nižićevu slučaju razjasnila i kad su me istražni organi oslobodili optužbe, zahvalio sam sucu i ostalima, a on mi je rekao da zasluga pripada najviše mojemu odvjetniku Alfredu Mülleru.

Slavko Grubišić, Nad ponorom pakla, str. 254-255 – Zagreb: Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Zagreb, 2000

Nižić, Grubišić, Roso, Jurčević

U prvom planu, slika Stanka Nižića iz švicarskog dosjea. U drugom planu: Slavko Grubišić promovira 3. ožujka 2017. godine svoju novu knjigu „Svjedok istine o Domovinskom ratu“ u društvu Ante Rose i Josipa Jurčevića.

Počasni predsjednik Pavelićeve stranke mirno živi u Švedskoj uživajući hrvatsku mirovinu koju je stekao preko HVO-a. U Švedskoj je do rata živio od socijalne pomoći. Inače je polupismen čovjek i nikako nije sam pisao “svoje” knjige. Kad god se pojavi neka informacija da se nešto događa oko mogućeg preotvaranja istrage o ubojstvu Stanka Nižića, Grubišić sjedne u kolica i naglo oboli. S razlogom. U posjedu sam policijskog izvještaja o Grubišićevom uhićenju koje otkriva ključnu stvar zbog koje je bio tako dugo pritvoren, a što je on prešutio u svojoj citiranoj knjizi “Nad ponorom pakla”.

Nižić, Grubišić, barut, policija

U izvještaju ciriške kantonalne policije navodi se da je Stanko Nižić ubijen na način da nije pružao otpor. Dakle, ubio ga je netko koga je on poznavao. Ključno, na rukama uhićenog u njegovom stanu Slavka Grubišića (zatamnjeni podaci osumnjičenika) nađeni su tragovi barutnih čestica.

Prema švicarskim pravosudnim izvorima, Slavku Grubišiću pronađene su čestice baruta na rukama, ali kako forenzička znanost nije bila razvijena kao danas, nije mu se moglo dokazati da je on ubio Nižića pa je zbog nedostatka dokaza pušten na slobodu.

– Grubišić se branio da je riječ o tragovima baruta nastalim pucanjem iz njegova vlastitog pištolja koji se nalazio u Švedskoj, što bi značilo da tjedan do 10 dana nije prao ruke, koliko mu je trebalo da stigne od svog stana u Švedskoj do Nižićevog stana u Zürichu. U suradnji sa švedskim vlastima, švicarska policija je ustanovila da on u Švedskoj doista ima pištolj, ali naravno, nije mogla tada ustvrditi je li barut iz cijevi tog pištolja istovjetan onom pronađenom na njegovim rukama nakon ubojstva. Sve ostalo, što piše u Grubišićevoj knjizi, o toj istrazi, njegove su konstrukcije, uvjerava me švicarski izvor.

Stanko Nižić bio je sudrug, dvije godine kasnije u Münchenu ubijenog Đure Zagajskog, za čiju smrt istražitelji sada sumnjiče Milana Štimca i Tihomira Oreškovića. Bože Vukušić, svjedok u njemačkim procesima Krunoslavu Pratesu i šefovima UDBA-e Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, ni na jednom mjestu u svom ogromnom publicističkom opusu ne dovodi u vezu Slavka Grubišića s ubojstvom Stanka Nižića.

– Vukušić prikriva svaku povezanost Slavka Grubišića s ubojstvom Stanka Nižića i zbog činjenice što je počasni predsjednik Pavelićeve stranke član Počasnog blajburškog voda, a kojim upravlja taj najrazvikaniji stručnjak za UDBA-u, kazao mi je izvor blizak njemačkim istražiteljima.

I doista,na internetu se može naći dosta tekstova i slika gdje se u kontekstu aktivnosti Počasnog bleiburškog voda nalaze Slavko Grubišić, Bože VukušićBruna Esih, Josip Jurčević i Zlatko Hasanbegović.

Nižić, Grubišić, PBV

S lijeva na desno: Ilija Abramović, Omer Vrabac, Slavko Grubišić i Mirko Karačić, bivši predsjednik PBV -a.

Današnje političke zvijezde Bruna Esih i Zlatko Hasanbegović bili su zajedno s Grubišićem istaknute mlade zvijezde u PBV-u, s tim da je bivši ministar kulture bio i član Grubišićevog Hrvatskog oslobodilačkog pokreta.

No sve ove činjenice su obična hrvatska desničarska politika. Vukušić, Jurčević, Esih i Hasanbegović mogli su znati kakva je uloga Grubišića u ubojstvu Stanka Nižića – mogu reći da mu vjeruju… Prava drama odvija se na obiteljskoj razini.

Nižić, Kanada

Stankov brat Blago Nižić zivi u Kanadi. Na pogrebu u Zürichu rekao je nek “Stankova krv padne na njegovog ubojicu”, kako ga je citirao tabloid Blick. Davao je i intervjue za kanadske i američke medije.

David Demian Schärer, mladić iz Züricha 2008-e godine je saznao da je posvojen. Uz pomoć službenika u gradskom arhivu u Zürichu našao je podatke o svom ocu.

“Pregledavao sam mnogo kutija iz arhiva i napokon sam pronašao ono što sam tražio. U jednom dosjeu su bili dokumenti o mom ocu i njegovoj obitelji. Među njima je i bila fotografija mog oca. Kad sam je ugledao, šokirao sam se. Osjećaji koji su me u tom trenutku preplavili ne mogu se opisati riječima”, priča David. Tada je David saznao da se njegov otac zove Stanko Nižić.

Život piše najzanimljivije priče, ljubuški.info, 21. srpnja 2009

Nižić, Grubišić, Ljubuški

Slavko Grubišić (krajnje lijevo) povezao je sina Stanka Nižić, Davida Demiana Schčrera (u žutoj ljetnoj košulji), s njegovom rodbinom u Ljubuškom u srpnju 2009.

Sin Stanka Nižića tada nije znao podatke iz policijske istrage koje ovdje eksluzivno objavljujem.

nastavit će se…

Autor: Željko Peratović

Vidi još:  Osječka UDBA: Vladimir Šeks se susreo s drugom Gligorov Kirom

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close