Stipetić: Ja, naivac forsiram oslobađanje Dervente, a Boban i Karadžić već potpisali sporazum

[sg_popup id=”1″ event=”onload”][/sg_popup]General Stipetić, umirovljeni stožerni general i bivši načelnik Glavnog stožera HV-a, u intervjuu za ‘Obzor’ Večernjeg lista HR, kaže da je “proslava u Kninu u nekoliko godina poprimila odlike seljačkog derneka”, da je bio naivac jer je želio oslobađanje Dervente, da je razočaran jer je sanjao neku bolju i ljepšu državu te da […]

image_pdfimage_print

[sg_popup id=”1″ event=”onload”][/sg_popup]General Stipetić, umirovljeni stožerni general i bivši načelnik Glavnog stožera HV-a, u intervjuu za ‘Obzor’ Večernjeg lista HR, kaže da je “proslava u Kninu u nekoliko godina poprimila odlike seljačkog derneka”, da je bio naivac jer je želio oslobađanje Dervente, da je razočaran jer je sanjao neku bolju i ljepšu državu te da danas vrlo skromno živi od 7.800 kuna mirovine.

“Proslava Oluje mora se orgnizirati u Kninu, ali u drugim mjestima, a posebno u Zagrebu. Ne zaboravite Zagreb je dao 60.000 vojnika”

General Stipetić je jedan od onih koji je isplanirao i vodio akciju ‘Bljesak’. Mnogima ga pamte i po upečatljivoj epizodi iz operacije ‘Oluja’ kada mu je, nakon pobijede HV-a, pukovnik protivničke vojske RSK-a Čedomir Bulat predao čitav kordunski korpus.

“Pukovnik vojske RSK Čedo Bulat poznavao me je iz JNA i procijenio je da mu je sigurnije meni se predati. To je bio faktično završetak Oluje”, kazao je general Petar Stipetić u intervjuu za Večernji list.

Stipetić se dotaknuo tema iz Domovinskog rata, rekao je kako je hrvatska vojska, da nije došlo do eskalacije sukoba u BIH, mogla vrlo brzo riješiti pitanje rata u Hrvatskoj.

“Mi smo krajem 1991. bili spremni krenuti i uvjeren sam: da smo se tada mogli pošteno potući s pobunjenicima, u idućih godinu dana, do 1993., sve bi bilo riješeno. No, onda se aktivirala BIH, borba za teritorij i prostor, s dogovorenom ili ne politikom, a kod nas se gase veća borbena djelovanja”.

O predaji kordunskog korpusa i završetku ‘Oluje’, Stipetić kaže: “Stao Čedo 50 metara ispred mene, stao i ja, vidim popravlja uniformu i kreće, lupa strojevim korakom i pozdravlja vojnički. Ja stojim čekam i pozdravim ga. A on će: Gospodine generale , pukovnik Čedomir Bulat, predaje vam 21. kordunski korpus i čestitam HV-u na pobijedi. Zahvalio sam mu, pružio ruku i pitao kako je. Vidim, jadan, predaje se, nije to lako. Rekao sam mu: Nemamo što razgovarati, ako se predajete, napravit ćemo kratak zapisnik, ja zapovijedam, a vi ćete slušati”.

O proslavi ‘Oluje’ kaže da bi se trebala slaviti u cijeloj Hrvatskoj.

“Knin nije ‘Oluja’. On je jedan od operativnih ciljeva. U onim početnim godinama, nakon rata, shvaćam zašto se slavilo isključivo u Kninu, to jest bio simbol naše cjelokupne pobjede. No, 5. kolovoz jest i Dan pobjede hrvatskog naroda u cjelini. Trebala bi na svakoj kući biti zastava i svatko bi trebao osjetiti to pobjedničko raspoloženje. Zadnjih godina proslava u Kninu poprimila odlike seljačkog derneka, gdje se zviždi najvišim dužnosnicima. Ja poštujem predsjednika RH, Vlade, Sabora i ne bi mi napamet palo da im zviždim i dobacujem dok oni govore”, kaže Stipetić.
Po njemu proslava 20. obljetnice bi se trebala organizirati i u drugim mjestima, Glini, Petrinji, Topuskom, Gospiću, Sisku, Karlovacu, a posebno mimohodom u Zagrebu.

“Ne zaboravite, Zagreb je dao 60.000 vojnika”, podsjeća on.

O ratu u BiH. također, kaže:”Bio sam zapovjednik slavonskog bojišta i provodio operacije u Bosanskoj Posavini. Početko lipnja 1992. preuzeo sam tamo zapovijedanje. Tu su se igrale kojekakve igre. Primjerice, nisam znao koji je ustvari, moj zadatak. I onda smo, umjesto presjecanja koridora, vodili sporaične bitke i dopuštali Srbima da se prebacuju s jedne na drugu frontu. Ne znajući pri tom da su u Grazu, Karadžić i Mate Boban potpisali sporazum po kojem se njima garantira da će im koridor biti slobodan. Ja, naivac, forsirao sam borbu za oslobađanje Dervente, presjecanje koridora, da bih, 12. prosinca 1992. bio i smijenjen radi pokušaja presjecanja koridora. Vratili su me u Zagreb, gdje sam preuzeo Zborno područje. Meni je jako žao što, eto, do danas nije na državnoj razini napravljena temeljita raščlamba vojnih djelovanja u Domovinskom ratu”.

Ovaj umirovljeni stožerni general i bivši načelnik Glavnog stožera HV-a o sebi kaže da danas živi vrlo skromno. Kaže da je, kao vojnik, ostvario sve što se poželjeti može, ali da nakon dugogodišnje vojne karijere, ipak nije zadovoljan čovjek.

“Sanja sam neku ljepšu i bolju državu. Sanja sam i za sebe i za obitelj ljepši život. Nakon svega što sam prošao i odradio, nisam mislio da ću oskudijevati u bilo čemu. Međutim, živim vrlo skromno. Moja mirovina iznosi 7.800 kuna i kad Đuro Glogoški štrajka u Savskoj, najčešće negodujem. Žao mi ga je, kao i svakog invalida. On je gotovo izgubio život, jer nakon takvog ranjavanja, to je više životarenje. No, njemu je ipak ova država dala da, koliko-toliko, može pristojno živjeti. On je svoju mirovinu zaslužio ranjavanjem i njegova invalidska mirovina iznosi 14.000 kuna, ne ulazim sada u dodatke. Kao stožerni general, a taj sam čin dobio za zasluge u ratu, nemam ni 8.000 kuna. Dok platim režije za stan u Zagrebu, od 2.500 kuna. Platim nešto poreza za ovu vikendicu, godišnja davanja za automobil, dodam troškove života i dolazim u situaciju da bismo moja supruga i ja, koja nije bila zaposlena, da nemamo kćer, bili siromasi. Razočaran sam ja i stanjem u društvu”, kaže Stipetić.

O Gotovini

“Cijenim to što je Gotovina napravio. On je odležao godine u Haagu, što nije bilo lako. Anti svaka čast što se na kraju od svega toga okrenuo i izgovorio onu rečenicu nakon povratka na Trgu bana Jelaćića: Zaboravimo što je bilo, okrenimo se budućnosti”.

 

(T.H./republikainfo.com)

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close