Stižu prve izbjeglice koje Europa vraća Hrvatskoj: RTL je bio u hrvatskom domu izbjegle sirijske obitelji

Hrvatskoj prijeti povratak više od 3000 migranata iz zapadnih zemalja u kojima im je odbijen azil. Da je sustav za njih spreman situacija ne bi bila toliko ozbiljna. No, s pravom se pitamo: očekuje li Hrvatsku kaos?

Amer Alsawaf, odvjetnik iz Sirije, sa suprugom i troje djece je među svega 16 osoba koje je Hrvatska zbrinula iz kvote od 1.600 ljudi.

“I previše mi se sviđa, sve je jako dobro jer dugo smo vremena bili u lošoj situaciji, djeca su posebno patila. Sada se nadamo novom početku, da bude dobro za nas i što više drugih poput nas”, rekao nam je ovaj izbjeglica.

Kuću u Damasku uništile su bombe, nakon čega su dugo bili u Turskoj da bi potom prešli u Grčku i nakon višemjesečnog čekanja dobili rješenje o relokaciji.

“Nisam puno znao o Hrvatskoj prije nego što sam došao, ali zasad nemam nikakvih loših iskustava. Samo se nadam da će se stvari ubrzati i da će više ljudi dobiti priliku kao mi”, dodao je.

Aktivistica koja im je iznajmila stan kaže da najamninu plaća država i to po tržišnoj cijeni pa potiče i druge da, ako mogu, postanu stanodavci izbjeglicama.

“Da upoznaju osobu ili obitelj koja je dobila azil i živjela bi u tom stanu. Ako se obje strane slažu, potpišu ugovor u Centru za socijalnu skrb i sljedeće dvije godine imaju siguran najam i plaćanje režija, a dobiju nove prijatelje i osobu kojoj su pomogli da počne novi život u Hrvatskoj”, kaže Magda Sindičić iz inicijative Are You Syrious?

A pomoć bi ih moglo trebati sve više jer su postojeći centri za azilante već prepuni. U hotelu Porin ima i mnogo vraćenih iz zapadnih zemalja gdje im je, poput Mohameda, odbijen zahtjev za azilom.

“Mnogo ljudi dolazi iz Makedonije i Srbije, ali dolaze i natrag iz cijele Europe. Ja sam prije dva mjeseca vraćen iz Austrije, tako je odlučila tamošnja vlada, sada ovdje čekam da mi odobre azil”, kaže Mohamed.

A to bi, s obzirom na dosadašnji tempo, moglo potrajati.

“Ako taj broj drastično naraste, onda su potencijalno puno veći problemi-od bazičnog smještaja, do zdravstvene njege, školovanja djece, integracije. Ima cijeli niz problema koji nisu na adekvatan način riješeni, bilo zakonski, bilo u praksi”, objašnjava Sindičić.

Iako svjestan da za izbjegličku krizu nema jednostanog rješenja, Amer za cijelu Europsku uniju ima poruku.

“Molim vas, nemojte mene i ljude poput nas gledati samo kao brojke. Mi smo ljudska bića, neke su europske zemlje imale iste probleme ranije i možete samo zamisliti koliko je svima nama teško. Molim vas, potrudite se za nas, nemojte da budemo samo brojke”, poručio je.

Ili, neka se barem potrude da sretnih priča poput Amera i njegove obitelji bude što više.

Komentari

comments