Što će nam uopće ovakav 1. maj, danas sveden na kičasto-besmisleni privid s besplatnim grahom

Markovina piše o Prazniku rada koji se slavi tek iz kurtoazije i običaja Proslavu 1. maja, međunarodnog praznika rada, hrvatsko društvo čeka jednako kao i proteklih desetljeća. Nezainteresirano, zabavljeno dnevnopolitičkim problemima, otklizavanjem zemlje u atmosferu mržnje i s ozbiljnim strahom od ekonomskog kolapsa. Trenutačno zbog situacije u Agrokoru. Stoga se zanimljivim čini osvrnuti se na […]

image_pdfimage_print

Markovina piše o Prazniku rada koji se slavi tek iz kurtoazije i običaja

Proslavu 1. maja, međunarodnog praznika rada, hrvatsko društvo čeka jednako kao i proteklih desetljeća. Nezainteresirano, zabavljeno dnevnopolitičkim problemima, otklizavanjem zemlje u atmosferu mržnje i s ozbiljnim strahom od ekonomskog kolapsa.

Trenutačno zbog situacije u Agrokoru. Stoga se zanimljivim čini osvrnuti se na retke nedavno preminulog Ante Perkovića, koji je u knjizi o Darku Rundeku i njegovim pjesmama, pišući o jedinoj kompletno cenzuriranoj pjesmi u povijesti jugoslavenskog rocka, ‘Radnička klasa odlazi u raj’, napisao da s današnjom pameti i godinama odmaka pjesma zvuči kao dokumentarna najava onoga što se polako valjalo iza lakta vremena, još nevidljivo i nedokučivo.

Snažno klerikalizirano i nacionalističko društvo

Ovdašnje, prvo deindustrijalizirano, a potom i snažno klerikalizirano te nacionalistički obojeno društvo zadržalo je proslavu međunarodnog praznika rada tek iz kurtoazije i poštivanja internacionalnih običaja, kao relikt jednog doba s kojim se željelo temeljito raskrstiti i s čijim se nasljeđem društvo do danas nije u stanju izboriti. U takvom društvu radnici su postali višak i u leksičkom smislu, dugo figurirajući kao djelatnici, što se tek u posljednje vrijeme počelo stidljivo mijenjati, a o njihovoj ulozi u sve monolititnijoj uvozničko-uslužnoj ekonomiji mogli bismo ispisati čitave disertacije.

Na tom putu između industrijskog radništva i suvremenog prekarijata, potpuno se izgubila klasa kao pojam i klasna svijest nekadašnjeg radništva, dok prekarijat u mnogome još nije niti osvijestio vlastitu poziciju, a kamo li definirao zajedničku svijest. Imajući sve to u vidu, ne treba čuditi to da od 1. maja i njegovog simboličkog značenja nije ostalo praktično ništa.

Nekad protest, a danas samo besplatan grah

Dok su u periodu između dva svjetska rata proslave ovog datuma predstavljale ujedno i protest protiv kraljevskog režima te bivale redovito praćene masovnim demonstracijama snažnog i proganjanog radničkog pokreta, u socijalističkom razdoblju pretvorile su se u državne manifestacije i idealnu izliku za cjelodnevne izlete i masovna druženja. Danas, nakon poraza te nestanka radničke klase i države koja je počivala na njezinoj mitologizaciji, praznik rada pretvorio se u dan u kojem se po Maksimiru i Marjanu dijeli besplatan grah, uz popratne isprazne govore sindikalista koje uglavnom nitko ne sluša i crvene garifule na reverima starijeg svijeta.

Ispraznost i otužnost takvog koncepta dodatno naglašava i činjenica da će tog dana, kao i svake od prethodnih godina biti otvoreni skoro svi dućani i trgovački centri, što nikako nije slučaj za vrijeme najvećih kršćanskih blagdana. Prevedemo li ovu činjenicu na suvremeni govor, lako ćemo zaključiti kako 1. maj naprosto više nije in. Sva nastojanja da se na bilo kojoj razini, pa makar i ovoj kičasto-besmislenoj, održi nekakav privid i smisao obilježavanja tog datuma padaju u vodu pred činjenicom da čak niti tog simboličkog dana armija potplaćenih radnika u trgovini ne konzumira niti simboličko priznanje za svoj rad.

Borba za osmosatno radno vrijeme i pristojan život

No ono po čemu je hrvatsko društvo još dalje od same biti tog praznika, odnosi se na voljni moment za traženjem promjena. Masovnost i snaga prosvjeda u Chicagu iz 1886. godine, izgledaju tako nestvarno prema apatiji kod nas. Sve što ovdašnje suvremeno radništvo producira je beskrajno čekanje da bude bolje i nada da neće izgubiti preostala radna mjesta, pa makar i s niskom razinom prava. Mukotrpno izboreno pravo na osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog uzdizanja, svelo se na cjelodnevni rad s minimalnom mogućnošću odmora i nikakvom mogućnošću kulturnog uzdizanja.

Kad se svemu tome pridoda crkveno inzistiranje na novotariji iz 1955., točnije na Svetom Josipu Radniku, kojim se uporno pokušava izbrisati čak i sjećanje na poruke iz Chicaga, zahvaljujući čemu ćemo opet slušati naricanja o brizi za radnika od strane jedne od najmoćnijih i najbogatijih institucija u zemlji, tragika će biti potpuna. Stoga bi umjesto graha i ispraznih govora, bilo dobro barem iznova se izboriti za osmosatno radno vrijeme i pristojan život.

Share Button
Izvor :

telegram

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close