Strategija kaosa: Srbija se sprema za novi rat

Moskva je oslonac ratnih planova u Beogradu. Vučić i Nikolić u svemu će poslušati Putina… U posljednjih 15 godina nikad nismo bili bliže izbijanju novog rata na Balkanu. Srbija je ovaj tjedan poslala na Kosovo putnički vlak obojen u srpsku zastavu i obilježen parolama “Kosovo je Srbija”. Sve indicije, kao i izjave čelnika Republike Srbije […]

image_pdfimage_print

Moskva je oslonac ratnih planova u Beogradu. Vučić i Nikolić u svemu će poslušati Putina…

U posljednjih 15 godina nikad nismo bili bliže izbijanju novog rata na Balkanu. Srbija je ovaj tjedan poslala na Kosovo putnički vlak obojen u srpsku zastavu i obilježen parolama “Kosovo je Srbija”. Sve indicije, kao i izjave čelnika Republike Srbije nakon što je vlak vraćen s granice, upućuju na to da je Beograd spreman na novi ratni sukob s kosovskim Albancima. Štoviše, drugi incidenti u regiji, poput protuustavne proslave Dana Republike Srpske 9. siječnja obilježene policijskom paradom u centru Banje Luke, upućuju na to da možda iza novog pokušaja destabilizacije Balkana stoji jedan centar moći. U Hrvatskoj je mnogima gorak okus ostavila izjava Vučićeva izaslanika Vladimira Božovića.

On je na božićnom domjenku Srpskog nacionalnog vijeća u Zagrebu, spominjući i Jasenovac, Srbima u Hrvatskoj poručio da će ih Srbija štititi “svim raspoloživim sredstvima”. Tenzije u regiji su u porastu, a izvor je najčešće Beograd. Operaciju s putničkim vlakom iz Beograda teško se može okarakterizirati slučajnom pogreškom. Naime, ne samo da je vlak bio iznutra ukrašen slikama svetaca Srpske pravoslavne crkve i srpskih kulturnih spomenika na teritoriju Kosova, poput manastira u Dečanima, nego je i izvana bio označen za kosovske Albance iznimno provokativnim sloganom “Kosovo je Srbija”. I to ispisanim na 21 svjetskom jeziku, uključujući japanski i hebrejski.

Kosovske vlasti nisu imale izbora nego aktivirati svoje specijalne policijske postrojbe i blokirati granicu. Stoga su Srbi zaustavili vlak u Raškoj, nekoliko kilometara prije kosovske granice, i vratili ga u Beograd. Na zaustavljanje vlaka srbijanski vođe odgovorili su žestokim izjavama. Tako je predsjednik Tomislav Nikolić zaprijetio slanjem vojske na Kosovo ako, kako je rekao, Albanci budu ubijali Srbe. Najavio je da će i sam otići s vojskom na Kosovo jer mu ne bi bilo prvi put. Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je kako je naredio zaustavljanje vlaka jer se bojao da će izbiti rat. Ovi ozbiljni incidenti događaju se u trenutku kad je međunarodna sigurnosna situacija nestabilna zbog više čimbenika.

NATO savez kao jamac sigurnosti Kosova ozbiljno je poljuljan izjavama novoizabranog američkog predsjednika. Donald Trump kaže da je NATO zastario i ne krije da mu je ruski predsjednik Vladimir Putin draži od europskih vođa. Europska unija također je pod ozbiljnim napadom. Dijelom i zbog Trumpove izjave kojom je predvidio njezin raspad, a dijelom i zbog prijetnji britanske premijerke Therese May. Ona je najavila da će Britanija “smrviti” EU ako joj Bruxelles bude radio probleme pri napuštanju Unije. Odnosi Srba i Albanaca na Kosovu dugo su loši.

Mnogi kažu da je raspad Jugoslavije započeo nemirima na Kosovu još 1980., kad su Albanci tražili veću autonomiju unutar SFRJ, a policija i vojska su brutalno suzbijale prosvjede. Sukobi su, de facto, trajali do 1999., kad je bombardirana Srbija i kad je NATO ušao na Kosovo. Pregovorima je, uz snažno srpsko protivljenje, dosegnuta razina političke samostalnosti Kosova. Srbija je jedina zemlja regije koja nije priznala Kosovo, a odnedavna je poznato da je takvo priznanje uvjet za pristupanje Europskoj uniji. Svaki srpski političar uvjeren je da bi priznavanje Kosova bilo politički suicid, s obzirom na snažno protivljenje javnosti takvom činu.

Vladimir Putin | Author: REUTERSREUTERS

Sad postoji osnovana sumnja da su srbijanske vlasti odlučile isprovocirati kratkotrajan ratni sukob ograničenog karaktera kojim bi se faktički rascijepilo Kosovo i četiri općine s većinskim srpskim stanovništvom stavilo pod kontrolu Republike Srbije. Kosovski Albanci dodatno su uznemireni nedavnim uhićenjem

bivšeg premijera Kosova Ramuša Haradinaja

u Francuskoj. Uhićen je zbog srpske tjeralice raspisane temeljem navodnih ratnih zločina koje je počinio. Kasnije ga je sud u Francuskoj pustio na slobodu, ali navodno tjeralica protiv vodećih kosovskih Albanaca ima još. Osim žestokih izjava predsjednika Srbije Nikolića, koji je spreman i osobno ratovati na Kosovu, još je nekoliko indicija da bi stvari mogle biti takve.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u utorak kako je protiv novog rata na Balkanu, ali smatra da “policija kosovskih Albanaca” ne bi smjela biti prisutna na sjeveru Kosova. 
Upotrijebio je pritom naziv Kosovo i Metohija, omiljen među kosovskim Srbima, ali omražen među Albancima. Za napetosti je optužio zapadnoeuropske zemlje, za koje je rekao da žele regiji nametnuti “postkrščanske vrijednosti”. Rusija jača u regiji, njezin utjecaj na Srbiju je značajan, a na Republiku Srpsku presudan. Smatra se da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najvažniji ruski igrač u politici na Balkanu.

Dodik je 9. siječnja namjerno prekršio odluku Ustavnog suda BiH, koji je zabranio proslavu Dana Republike Srpske, kako bi pokazao koliko je ta država nemoćna. Ne krije da mu je cilj referendum o neovisnosti, a nakon toga i odcjepljenje Republike Srpske od BiH. Na proslavi 9. siječnja je mrtav-hladan pozvao na obnovu Velike Srbije, koja bi uključivala Republiku Srpsku, Srbiju i Crnu Goru. Nadao se i otići na Trumpovu prisegu 20. siječnja, ali je Amerika uvela sankcije protiv njega osobno, zabranivši mu putovanje u SAD i naredivši zamrzavanje sve njegove imovine.

Dok Rusija jača, NATO na Kosovu je nikad slabiji – misija KFOR-a je s više od 50 tisuća vojnika smanjena na nešto više od 4000. Među njima je i nekolicina Hrvata. KFOR je postupno predao svoje dužnosti lokalnim vlastima. Da i dođe do novog rata, NATO ima važnijih problema – izgleda da je Trump odlučio razbiti savez ili ga barem temeljito preustrojiti. Otvoreno i često pokazuje prezir prema zapadnoeuropskim vođama, a tvrdi da poštuje Putina.

Slabe se i kosovske sigurnosne snage. Kosovo nema pravu vojsku, nego sigurnosne snage naoružane pješačkim naoružanjem. Nemaju topništva, helikoptera, borbenih zrakoplova ni tenkova, posjeduju tek nešto lakih borbenih oklopnih vozila i terenaca za prijevoz. Ukupno imaju 4500 pripadnika i tek je predviđena njihova transformacija u vojsku. S druge strane, srpska vojska ima 52 tisuće aktivnih pripadnika. Posljednjih se godina užurbano oprema novom vojnom tehnologijom, iako ima na raspolaganju relativno mali godišnji proračun.

Ima borbene zrakoplove, više stotina tenkova i oklopnih borbenih vozila, topništvo i helikoptere. U takvom omjeru snaga nije teško zamisliti brzi udar u kojem bi Srbija okupirala sjever Kosova i u roku od nekoliko dana završila vojno djelovanje. Uz podijeljeni NATO, u takvim okolnostima ne bi trebalo očekivati brzu reakciju Zapada. Amerika bi takav razvoj događaja dočekala posve nespremno. Istodobno, Ujedinjeni narodi uvijek sporo reagiraju na incidente, a u ovom slučaju bi uz tihu potporu Rusije i Kine u Vijeću sigurnosti do prve UN-ove rezolucije Srbija mogla ostvariti sve svoje vojne ciljeve.

Donald Trump | Author: REUTERSREUTERS

Za ohrabrenje bi bio dovoljan mig ili potajni dogovor s Moskvom. Neki analitičari smatraju da bi takav razvoj događaja odgovarao i Albancima. Riješili bi se dijela Kosova kojim ionako ne mogu upravljati. Cijena bi mogla biti srbijansko priznanje neovisnosti, čime bi se cijela kosovska kriza praktički završila. Kalkulacija je to u kojoj je velika nepoznanica što Moskva planira u ostatku regije.

Očito je da je Rusija sad u poziciji da može provocirati zapadnoeuropske države na rubovima Europe. Uspješno je teritorijalno podijelila Ukrajinu i anektirala Krim. U utorak je predsjednik Moldavije objavio da odustaje od trgovinskog sporazuma s EU i približava se Rusiji. Baltičke države i Poljsku je Obamina administracija ovih dana ojačala novim američkim trupama, ali pitanje je kakvu će politiku prema njima voditi Trump. Ako Rusija nizom manjih sukoba u Europi uspije dokazati da je savez slab i ne zavređuje povjerenje, raspast će se. Kaos koji bi uslijedio nakon toga mogao bi biti tolikih razmjera da bi prema njemu novi rat Kosova i Srbije izgledao kao bura u čaši vode.

Share Button
Izvor :

Express.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close