Sve je više pitanja o špijunskoj istrazi mailova Martine Dalić

URED premijera Andreja Plenkovića objavio je priopćenje prošlog tjedna u kojemu stoji da “nadležne službe” nisu pronašle poruke potpredsjednice Martine Dalić koje bi ukazivale na prijetnje Ivici Todoriću ili bilo kojem drugom članu Uprave Agrokora. U skladu s tradicijom, čini se da je ova vlada opet “lovila u mutnom” jer još jednom ne žele odgovarati […]

image_pdfimage_print

URED premijera Andreja Plenkovića objavio je priopćenje prošlog tjedna u kojemu stoji da “nadležne službe” nisu pronašle poruke potpredsjednice Martine Dalić koje bi ukazivale na prijetnje Ivici Todoriću ili bilo kojem drugom članu Uprave Agrokora.

U skladu s tradicijom, čini se da je ova vlada opet “lovila u mutnom” jer još jednom ne žele odgovarati na pitanja, a čini se da skrivaju bitne informacije o mogućem slučaju zlouporabe sigurnosnih službi. No što je sve sporno u spomenutom priopćenju vlade? Krenimo redom.

1. Tko je i kako radio provjeru mailova potpredsjednice vlade?

Vlada je u svom priopćenju izbjegla napisati tko je zapravo radio provjeru mailova. U priopćenju se prvo navodi da su to radila “nadležna državna tijela”, zatim se spominju “odgovarajuće službe RH” pa “nadležna državna tijela zadužena za zaštitu sigurnosti informacijskih sustava”. Na izravan upit tko je zapravo radio provjeru, iz vlade nam nisu htjeli odgovoriti.

Dobili smo tek neslužbenu informaciju da je to radila SOA. No SOA u svom odgovoru na upit Indexa tvrdi da nisu bili jedini.

“O zahtjevu predsjednika vlade nadležna državna tijela zadužena za zaštitu sigurnosti informacijskih sustava, među kojima je bila i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), pregledala su sve službene poslužitelje i službene korisničke račune potpredsjednice vlade, osobne komunikacijske uređaje s privatnom e-mail korespondencijom potpredsjednice vlade te dostupnu komunikaciju na stranim davateljima e-mail usluga”, stoji u odgovoru SOA-e na upit Indexa.

Koga je zapravo Plenković angažirao ostaje i dalje tajna, a vlada šuti. Kada bi priznao uključenost ostalih službi, možda bi otvorio pitanje je li izašao iz okvira zakona i je li to smio napraviti.

2. Je li SOA smjela raditi provjeru?

Ivica Todorić na svom je blogu objavio informaciju da mu je Martina Dalić prijetila putem maila. A to je provjeravala, kako sami priznaju, SOA. SOA je inače odgovorna za prikupljanje, analizu, obradu i ocjenu podataka koji su od značaja za nacionalnu sigurnost, sa svrhom otkrivanja i sprečavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta Republike Hrvatske, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, ugrožavanju Ustavom Republike Hrvatske i zakonima utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske.

“SOA je, s drugim državnim tijelima, u provjeri sudjelovala temeljem članka 2. stavak 1. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH te u skladu sa svojom nadležnošću u protuobavještajnoj zaštiti državnih dužnosnika i mogućeg neovlaštenog ulaska u zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela, a što je definirano člankom 23. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu”, stoji u odgovoru SOA-e.

No s obzirom na to da se provjeravala Todorićeva tvrdnja napisana na blogu, teško da se može govoriti o “neovlaštenom ulasku u zaštićene informacijske i komunikacijske sustave”. Riječ je o Todorićevoj informaciji nakon koje je Dalić najavila da će ga privatno tužiti.

3. Je li Dalić zaista prijetila mailom Todoriću?

Na to pitanje i dalje nemamo odgovor. U priopćenju vlade ne stoji izrijekom da Dalić nije prijetila, nego samo da “nisu nađene poruke”. Ni SOA ni vlada ne žele odgovarati na pitanja o detaljima provjere mailova potpredsjednice Dalić.

Ne znamo ni kada su potpredsjednici uzeti informacijski uređaji, što je točno provjeravano i jesu li provjeravali koristi li potpredsjednica Dalić neki drugi mail ili neki drugi uređaj pomoću kojeg je eventualno mogla komunicirati s Todorićem.

Iako smo postavili konkretne upite i SOA-i i vladi, dobili smo tek uopćene odgovore. SOA je bez obzira na različita pitanja i teme svim redakcijama slala jednaki odgovor.

4. Zašto je provjera postala javna?

SOA gotovo nikada ne odgovara na pitanja vezano uz sigurnosne provjere. Njihovih priopćenja o opsegu njihova posla gotovo da i nema. No sada kada je na red došao zahtjev premijera, odlučili su se javno očitovati. Vjerojatno prvi put.

Zašto baš u ovom slučaju, nije jasno.

“Operativno-tehničke sposobnosti SOA-e u provedbi ovih aktivnosti, kao ni sigurnosno-obavještajna postupanja ne možemo javno iznositi”, kažu u SOA-i. Isto tako, zanimljivo je da je vlada koja ignorira Todorićeve blogove, odlučila objaviti priopćenje u kojem stoji, podsjećamo, da nisu nađene sporne poruke.

Istraga SOA-e ima prije svega političko značenje, a ne sigurnosno, što opet otvara niz drugih pitanja. Prema bivšem ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću, javna objava ove informacije dokazuje farsu jer po njemu samo Državno odvjetništvo izdaje nalog za pretragu, i samo u tom slučaju bi se moglo reći da je to dokaz da netko nije nešto napravio.
5. Što s informacijom da nisu nađene prijeteće poruke potpredsjednice vlade?

Apsolutno ništa. Ni policija niti DORH nakon priopćenja vlade i odgovora SOA-e nemaju nikakve osnove za postupanje vezano uz ovu aferu. U slučaju da su se pronašli mailovi, naravno, stvar bi bila drugačija. Teretili bi Dalić.

S druge strane, Dalić je najavila privatnu tužbu protiv Todorića te će se u tom slučaju sasvim sigurno moći priložiti i priopćenje vlade. No pitanje je koliko je to vrijedan podatak jer svaki sud ima svoja pravila o dokazivanju kaznenih djela.

Isto tako, valja naglasiti da Ivica Todorić nije na svom blogu objavio “prijeteći mail” te tako okončao dvojbe.

6. Tko je profitirao, a tko izgubio od afere s mailovima?

Vlada je svakako politički profitirala od svog priopćenja. Izazvali su Todorića da eventualno objavi mailove koje on i dalje ne objavljuje i vrlo je moguće da ih uopće nema.

Izgubila je, kao toliko puta do sada, javnost koja želi znati. Vlada ni ovog puta nije uložila ni gram želje da predstavi transparentno svoj rad, a to je u slučaju Agrokor postalo pravilo. Ne znamo tko je pisao trenutno najbitniji zakon u RH, Lex Todorić, ne znamo ni kada se počeo pisati ni kada je vlada zapravo saznala za teško stanje u toj tvrtki. Ne znamo gotovo ništa o detaljima pregovora Todorića s predstavnicima vlade, a kriju se informacije oko ministra financija Marića koji i dalje sjedi u vladi, iako je bio jedan od bitnih ljudi Todorićeva Agrokora.

No sve to ne zabrinjava vladu. Oni su objavili “priopćenje” kao ultimativnu istinu koju su samo rijetki mediji propitivali.

Vidi još:  TODORIĆ SVE OŠTRIJI: Najavio da će kazneno prijaviti Ramljaka!

Share Button
Izvor :

index

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close