Headline News

Tajkuni koji ‘imaju Hrvatsku’: Ovako je stvarana hrvatska sirotinja

Očajni radnici stjerani su na rub, a plaće koje su zaradili mukotrpnim radom i odricanjem poslodavac im nije isplatio mjesecima. Na žalost ovo je tek jedna u nizu teških priča o propasti hrvatskog gospodarstva koje je imalo ogroman potencijal, a sve to spregom politike i poduzetništva, u mutnim vodama. Najtežu priču o hrvatskoj realnosti, kao […]

image_pdfimage_print

Očajni radnici stjerani su na rub, a plaće koje su zaradili mukotrpnim radom i odricanjem poslodavac im nije isplatio mjesecima. Na žalost ovo je tek jedna u nizu teških priča o propasti hrvatskog gospodarstva koje je imalo ogroman potencijal, a sve to spregom politike i poduzetništva, u mutnim vodama.

Najtežu priču o hrvatskoj realnosti, kao odgovor na pitanje zbog čega smo u gospodarskoj krizi nude deseci propalih tvornica, koje su nekoć bile oslonac hrvatskog gospodarstva. Nekoć davno dok je nisu opustošili političari i tajkuni, imala je Hrvatska ogroman potencijal, pa od bračkog kamena sagrađena je Bijela kuća. Danas Jadrankamen, tvrtka koja obrađuje isti taj kamen, u svijetu čuven materijal, ničice kleči na koljenima jer jasno poduzeće je vođeno na promašen način, a po hrvatskim navadama iz njega su izvučene milijarde.

Očajni radnici stjerani su na rub, a plaće koje su zaradili mukotrpnim radom i odricanjem poslodavac im nije isplatio mjesecima. Na žalost ovo je tek jedna u nizu teških priča o propasti hrvatskog gospodarstva koje je imalo ogroman potencijal, a sve to spregom politike i poduzetništva, u mutnim vodama. Svaka takva priča sličnog je sadržaja, vlasnici su tvornice dobivali zbog samilosti politike, poslove su sklapali zahvaljujući političkim bogovima, tvrtke su im dobivale najprestižnije nagrade i bile primjer. Danas se tim ljudima doduše tromo bavi Uskok.

Primjerice, Bruno Zvonimir Orešar, karijeru poduzetnika otpočeo je kao teniski partner pokojnog predsjednika Tuđmana. Nakon ozljede leđa odustaje od sporta pa se 95. baca u poduzetničke vode postajući vlasnik spomenutog Jadrankamena. Orešar tada prema tvrdnjama protivnika ove igre oteže s isplatom kupoprodajnog iznosa i već tada oštećuje državu za 325 tisuća njemačkih maraka. Istovremeno Orešar ulazi u vrlo uspješne splitske firme Monter za završne radove te u modnu kuću Uzor koje su zapošljavale preko dvije tisuće radnika te imale uhodane poslove i nekretnine po Dalmaciji, naravno na atraktivnim lokacijama. Slijedi isisavanje novca, zaduženje i rub stečaja Jadrankamena. Monter je također devastiran, a o Uzoru nitko više niti ne govori.

Vidi još:  Krenula potraga za radnom snagom u turizmu: Umjesto da radnici traže posao, poslodavci traže radnike

Obitelj Miomira Žužula bila je glava tvornice čarapa Sloboda u Samoboru, a način poslovanja supruge Žužul i njenih partnera mnoštvo radnika ove tvornice doveo je na burzu. Nakon 10 godina istraže velikogorički Županijski sud sudionike ove priče kaznio je s 11 mjeseci uvjetne zatvorske kazne s rokom kušnje od pet godina. Tatjana Žužul bila je primorana vratiti 628 tisuća kuna dobivenih od tvrtke koncem 98., što je zapravo za ovu obitelj kap u moru jer paralelno s financijskom propašću njegovih tvrtki Žužul stječe nekretnine po Lijepoj našoj te u Dubrovniku pokreće privatno sveučilište. Robert Ježić prije sprege sa HDZ-om bio je jedan od najbogatijih Riječana, a kasnije najbogatijih Hrvata jer pripao mu je moćni Dioki, a s vremenom i Novi list na čijem je računu našao 17 milijuna kuna. Novac isisava i prebacuje u druge tvrtke. Dioki je doveden do sloma, radnici grcaju u problemima, ali to za Ježića i nije nikakav problem s obzirom na imovinu vrijednu milijune, koja mu je nakon svega ostala. Zbog bivšeg direktora Kamenskog Antuna Crljenka vojska radnica završila je na cesti, njega kazneno gone potražujući 50 milijuna kuna za neisplaćene plaće. Crljenko posjeduje cijeli niz nekretnina koje se navode na kćerino ime, a nekretnina na kojoj se nalazi Kamensko nedavno je prodana za smiješan iznos.

Da je Hrvatska nekoć imala potencijala ponajbolje govori primjer iz Zagreba, u kojem su od 90-ih do danas zatvorena vrata desecima renomiranih tvrtki. Jedna od kutlnih tvornica jest i Tvornica olovaka Zagreb d.d. osnovana u glavnom hrvatskom gradu davne 1937. godine. Iz malog pogona za proizvodnju olovaka i pastela nicali su u diva s tradicijom koji je na tržište stavljao kako školski tako i uredski pribor. O da, svi se vjerojatno još uvijek sjećate olovke čiji ste vrh grickali. Bile su to ove zagrebačke olovke, a ne otrovne kineske koje su danas preplavile tržište. To dioničko društvo uništavano je korak po korak, a povod istom moda da je ljudska pohlepa i želja da na 60 tisuća četvornih metara niknu luksuzni stanovi i poslovni prostori. Priča je to viđena bezbroj puta, a pričati će je i radnici koji su poslani na burzu. Vrtimo se poput hrčaka u krug po istom modelu posljednjih 20-tak godina, a za nama ostaju pusti i prazni pogodni koji pričaju tužne životne priče onih čije su vrijedne ruke nekoć stvarale budućnost našega grada, budućnost svoje djece i naše domovine. Prvomajska, Jedinstvo, Nada Dimić i Vesna, Biserka, NIK, DIOKI, Gorica, TLOS, Rudar, Lim, Polet, Uljara, Naprijed, samo su neki od ugašenih brendova, nekadašnjih industrijskih divova u Zagrebu, u kojem je 80-tih godina prošlog stoljeća u industriji radilo gotovo 140 tisuća radnika, a danas jedva tridesetak. Na mjestu Šavrića, kojega brojni Purgeri pamte kao diva u proizvodnji namještaja niknuli su trgovački centri, dok se Nada Dimić smještena u centru Zagreba transformirala u neuređeno parkiralište oko kojeg se i danas vodi spor.

Vidi još:  Krenula potraga za radnom snagom u turizmu: Umjesto da radnici traže posao, poslodavci traže radnike

Kada je riječ o tekstilnoj industriji metropole gubeći je, ostali smo bez oko deset tisuća radnih mjesta. A sličan scenarij i podjednak broj radnika otišao je u zaborav s Gredeljem i Katranom. Nestala su i radna mjesta u Končaru, Težu i mnogim drugim tvrtkama koje još uvijek opstaju. Dišu poput riba na suhom, i samo je pitanje trenutka kada će i one prestati postojati. Ukratko, živjela nama naša politika, naši političari, i tajkuni, a narod, narod će se preživljavajući već nekako snaći.

Share Button
Izvor :

Dnevno.hr

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close