Headline News

Teške optužbe Grbina: Lex Todorić pisali su odvjetnici ruske banke, a ne vlada

DANAS je Sabor nastavio rad raspravom o konačnom prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kojim se, između ostalog, smanjuje visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru. Osim toga, zbog njegove uloge u Agrokoru, SDP bi danas u saborsku proceduru trebao poslati prijedlog opoziva ministra financija Zdravka […]

image_pdfimage_print

DANAS je Sabor nastavio rad raspravom o konačnom prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kojim se, između ostalog, smanjuje visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru.

Osim toga, zbog njegove uloge u Agrokoru, SDP bi danas u saborsku proceduru trebao poslati prijedlog opoziva ministra financija Zdravka Marića.

Podsjetimo, Gordan Maras ga tereti i za povlašteni kredit od milijun i 200 tisuća kuna koji je, uz kamatu od 4%, 2010. dobio od HPB-a.

Prekinuta monotonija

Relativno monotonu sjednicu Sabora, prekinuo je Peđa Grbin iz SDP-a kad je zatraži ostanku ustvrdivši kako je zamijećen sukob interesa kakvog se ne bi zastidjeli ni Sanader ni Karamarko.

Sukob interesa

“Više puta smo govorili o razlozima za to. Radi se o osobi koja se nalazi u potencijalnim sukobima interesa, koja nije postupala po zakonu, jedan dan se izuzima, a drugi vodi postupke. Radi se o osobi koja mora otići. Danas smo iz medija saznali da Marić nije jedini u potencijalnom sukobu interesa. Objavljena je informacija da lex Agrokor nije pripreman samo od strane Vlade, već da je angažirano i odvjetničko društvo za koje postoje indicije da je povezano s VTB bankom”, rekao je Grbin.

Saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin zatražio je hitno očitovanje potpredsjednice vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić o medijskim napisima prema kojima je u pisanju lex Todorića bilo navodno uključeno odvjetničko društvo povezano s VTB bankom, jednim od najvećih kreditora Agrokora.

“Danas su u hrvatskim medijima objavljene informacije po kojima je Zakon o izvanrednoj upravi, famozni ‘lex Agrokor’ nije pisan samo u Vladi već je pisan od strane jednog odvjetničkog društva i to ne bilo kojeg već onog za koji postoji indicija da je povezano sa VTB bankom, koja je jedan od najvećih kreditora Agrokora. Odlaskom Agrokora u stečaj njezini bi financijski interesi bili ugroženi. Stupanjem na snagu tog zakona onemogućeno je da Agrokor ode u stečaj”, rekao je Grbin nakon stanke koju je zatražio usred saborskog zasjedanja.

Ne bi se postidjeli ni Sanader ni Karamarko

Ministarstvo pravosuđa, kaže Grbin, navodno je, po istim informacijama, bilo isključeno iz pripreme tog zakona.

“Po javno dostupnim informacijama upravo je to odvjetničko društvo povezano s cijelim poslom jer je od strane vladinog povjerenika izabrano za pružanje pravnih savjeta i usluga koncernu”, pojašnjavao je Grbin.

Ukoliko su ti navodi točni, kaže SDP-ovac, radi se o sukobu interesa “kojeg se ne bi postidjeli ni Sanader niti Karamarko”.

“Kako bi se dvojbe otklonile tražimo hitno očitovanje resora potpredsjednice Dalić s obzirom na njenu uključenost u slučaj i da je ona na sebe preuzela odgovornost za izradu zakona i tako isključila sve ostale”, poručio je Grbin.

SDP traži odgovor na pitanje da li je istina da su u izradi ‘lex Agrokor’ angažirani vanjski suradnici, koji, jesu li povezani VTB bankom i drugim kreditorima Agrkora, jesu li bili plaćeni i koliko.

Glavašević za Index

Bojan Glavašević je prije toga, u razgovoru za Index, objasnio o čemu se radi.

“Grbin govori kako Lex Todorić nije pisan u vladi nego ga je pisao odvjetnički ured koji zastupa VTB banku, a isti taj odvjetnički ured je sad angažiran kao konzultant kod Ramljaka, vladinog povjerenika za Agrokor”

Peđa Grbin je u ime Kluba SDP-a zatražio stanku zbog, kako kaže, evidentnog sukoba interesa koji opasno ugrožava funkcioniranje vlade.

Iako nije rekao o kome je riječ, SDP je već ranije najavljivao da će tražiti izglasavanje nepovjerenja ministru financija Zdravku Mariću.

Prijedlog zakon o zaštiti kulturnih dobara

Nina Obuljen Koržinek u svom je obraćanju predstavila konačni zakonski prijedlog o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, kojim bi se, između ostalog, smanjila visina spomeničke rente koja se mjesečno plaća po četvornom metru.

Promjene kamatnih stopa

Goran Aleksić je u ime Živog zida, na početku sjednice, govorio o nezakonitim promjenama kamatnih stopa. Rekao je kako je jedna pravna osoba iz Splita tužila Hypo banku zbog nezakonitih promjena kamatnih stopa i onda dobila tužbu. Tužitelju se moraju vratiti više od 2 milijuna kuna plus zatezne kamate.

“Tko zna koliko u Hrvatskoj ima takvih slučajeva gdje je banka samovoljno mijenjala kamatne stope i pravnim osobama”, rekao je Aleksić

“Dobar predizborni balon”

HSU-ov saborski zastupnik Silvano Hrelja poručio je kako podržava ideju o uvođenju nacionalne mirovine za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža ili nisu radili, no i dodao kako mu ta sada aktualizirana priča sliči na “dobar predizborni balon”.

“Ideju podržavam, no neodgovorno je ispucavati to pred izbore i baratati cifrom od 1.045 kuna bez kriterija i bez nacrta posebnog zakona koji bi to regulirao. Sve to lijepo zvuči, ali ispravljanjem  jedne nepravde možemo uvesti nove nepravde u mirovinski sustav”, rekao je Hrelja nakon stanke koju je po toj temi zatražio u Saboru.

Zapitao se i ima li zakonodavac na umu da će sve one mirovine koje danas za 15 godina staža iznose 900 kuna porasti na 1.045 kuna.

Gordo, kaže, zvuči izjava demografa Stjepana Šterca da država ljudima koji ne žive u Hrvatskoj daje 750 milijuna kuna. “Treba znati da su to individualna prava koja počivaju na uplatama doprinosa i da su ti ljudi koji danas žive uSrbiji, Makedoniji, Bosni, Njemačkoj… u jednom razdoblju života ovdje radili. Ne možemo se izgrati s takvim izjavama, jer postoje međudržavni socijalni sporazumi”, poručio je Hrelja.

Nacionalna mirovina

HDZ-ov Josip Borić uzvratio je kako stječe dojam da se u sabornici često pokušava iskriviti ono što vlada radi po pitanju umirovljenika. “Mi smo ozbiljni i želimo prema fiskalnim mogućnostima pomoći toj populaciji”, rekao je Borić nakon stanke.

Nacionalna mirovina je, podsjetio je, dio Vladinog programa i bit će namijenjena starijima od 65 godina koji nemaju dovoljno staža ili nisu bili u radnom procesu. “Do kraja 2018. treba donijeti strategiju, a 2019. analizirati obuhvat korisnika s obzirom da se govori o 100 tisuća ljudi, kako bi do 2020. donijeli zakonodavni okvir. Što se tiče cenzusa, vodit ćemo računa koliko od tih 100 tisuća ima vlasništvo”, pojasnio je Borić.

Prijetnje antivakcinacijskih grupa

Saborska zastupnica Mosta Ines Strenja Linić izjavila je kako je kao predsjednica Odbora za zdravstvo izložena pritiscima i prijetećim mailovima pripadnika antivakcinacijskog pokreta te im je poručila da se prijetnji ne boji, a kao liječnica će ustrajati na obveznom cijepljenju kao najisplativijoj javnozdravstvenoj mjeri.

“Ne bojim se pritisaka i neće me kao liječnicu uplašiti. Početkom ožujka smo konsenzusom na saborskom odboru čuli i rekli da cijepljenje mora biti obvezno jer necijepljenjem ugrožavamo svu našu djecu i to je pitanje od nacionalne sigurnosti”, rekla je.

Cijepljenje je, ističe, najisplativija javnozdravstvena mjera zahvaljujući kojoj su 1977. reducirane velike boginje, a 2002. europska regija proglašena je regijom bez dječje paralize.

“Pravo djeteta je ovdje iznad prava roditelja”, kaže Strenja Linić i poručuje kako “antivakcinacijski pokret neće proći”.

Share Button
Izvor :

index

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close