TEŠKE OPTUŽBE ZBOG SUKOBA INTERESA: “Zdravko Marić je ‘sredio’ da Badel preuzme sumnjiva tvrtka povezana s Agrokorom!”

Tomislav Panenić, saborski zastupnik Mosta i bivši ministar gospodarstva u vladi Tihomira Oreškovića, izravno je, u maratonskoj saborskoj raspravi prošloga tjedna, do sada najkonkretnije optužio ministra financija Zdravka Marića za ozbiljan sukob interesa. Izravno mu je pripisao umiješanost u pogodovanju đakovačkom Meteoru u preuzimanju Badela, što je Panenić, vidjevši o čemu se radi, kao tadašnji […]

image_pdfimage_print

Tomislav Panenić, saborski zastupnik Mosta i bivši ministar gospodarstva u vladi Tihomira Oreškovića, izravno je, u maratonskoj saborskoj raspravi prošloga tjedna, do sada najkonkretnije optužio ministra financija Zdravka Marića za ozbiljan sukob interesa. Izravno mu je pripisao umiješanost u pogodovanju đakovačkom Meteoru u preuzimanju Badela, što je Panenić, vidjevši o čemu se radi, kao tadašnji ministar gospodarstva, kako tvrdi, na neko vrijeme spriječio. Panenić je dao naslutiti kako je Agrokor, zakamuflirano, uz pomoć Meteora, trebao preuzeti Badel.

No, Panenićev istup u Saboru, što zbog sitnih noćnih sati kada je u dvorani bilo tek nekoliko zastupnika, što zbog burnih događaja oko glasanja o povjerenju Zdravku Mariću i ostavke Bože Petrova, prošao je prilično nezapaženo. Mostovog saborskog zastupnika Panenića noviner Net.hr-a je pitao je li se i na koji način ministar financija Zdravko Marić, već u vrijeme predstečajne nagodbe Badela, doveo u sukob interesa.

“Kao resorni ministar financija Marić je morao donijeti ključne odluke koje se odnose na postupak predstečajne nagodbe Badela. Prva se odnosila na nastavak postupka, koji je prekinut još 2013. godine. Druga se odnosila na donošenje odluke o razini otpisa za vjerovnike u nadležnosti Ministarstva financija koji glasuju o planu restrukturiranja u predstečajnoj nagodbi. To bi bile redovne odluke bez sukoba interesa da odabrani strateški partner koji će ući u Badel nije bio Meteor d.o.o. u kojem Darko Knez od svibnja 2016. ima 25 posto udjela i obnaša funkciju direktora.

Knez je do tada, do svibnja 2016., bio izvršni potpredsjednik maloprodaje Agrokora i direktor Konzuma. No, on još uvijek, i danas, obnaša važne funkcije u dvije Agrokorove tvrtke: u Adria Retailu je direktor, a u Multiplus cardu predsjednik nadzornog odbora. Dakle, Marić i Knez bili su poslovne kolege u Agrokoru”, kaže Panenić za Telegram.

“Kako je moguće da Darko Knez, direktor Konzuma, djelomično izađe iz Agrokora, ali ne iz cijelog sustava. Jasno je da postoji povezanost između Meteora i Agrokora i da služi za izvlačenje novca. Da bi jedna ozbiljna korporacija poput Agrokora pustila svog direktora (Kneza) da ode u konkurentsku tvrtku, a paralelno je direktor i kod njih, to nisam nikada vidio u svijetu trgovačkih društava”, kaže za Telegram bivši ministar gospodarstva.

Zanimljiv je i tajming u kojem se sve to događa. Darko Knez u svibnju 2016. (u to vrijeme Panenić je ministar gospodarstva, a Marić ministar financija) kupuje 25 posto dionica đakovačke tvrtke Meteor. Mjesec dana kasnije, krajem lipnja 2016., sastaje se Savjetodavno vijeće Ministarstva financija, tijelo pod izravnom ingerencijom ministra financija, nadležno za predlaganje otpisa dugova prema državi u predstečajnoj i stečajnoj nagodbi. Carinski i porezni dug Badela bio je golem: Carinskoj upravi, prema podacima samog Badela, ta je tvrtka dugovala 55.219.745,84, a Poreznoj 9.793.805,75 kn.

Dakle, ukupni dug Badela prema državi (ne računajući dug prema Fondu za zaštitu okoliša i energetiku učinkovitost koji je bio 89.431.332,69 kuna) iznosio je 65.013.551,59 kuna. Savjetodavno vijeće Ministarstva financija kojeg je činilo troje predstavnika Porezne uprave (Igor Borošak, Igor Andraković, Maja Turković) predstavnica Ministarstva financija (Branka Grabovac) i Carinske uprave (Marijana Semulić), te dvoje predstavnika Fonda za zaštitu okoliša (Srđana Piasevoli, Igor Zgomba) donose odluku o otpisu 60 posto državnog duga Badela.

“Tu odluku potpisuje osobno ministar Marić. On ni na koji način u to nije uključio svojeg tadašnjeg zamjenika Sašu Drezgića iz redova Mosta. Marić je i inače, cijelo to vrijeme, ignorirao Drezgića i nije mu dopuštao da u ičem bitnijem sudjeluje”, tvrdi bivši ministar. Sve to, nastavlja, događa se u vrijeme kada je Badel, u kojem je država u tom trenutku imala vlasnički udjel od 67,68 posto, tražio strateškog partnera za uključivanje u provedbu mjera financijskog i operativnog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe. Javile su se četiri tvrtke: već spomenuti đakovački Meteor, zagrebački Oštrc, slovački St. Nicolaus i splitska Stanić Grupa. Na kraju, ostale su samo dvije – Meteor i St. Nicolaus.

“U mandatu Vlade premijera Oreškovića intenzivno se razgovaralo o stanju u Badelu i mogućem ulasku Meteora kao strateškog partnera u Badel. I ja i premijer Orešković tvrdili smo kako Meteor svojim kapacitetima ne može pridonijeti budućem razvoju Badela jer ostvaruje premali obujam proizvodnje i njegov profit nije dostatan da u razumnom roku financira predloženo ulaganje. Također je ponuđeni iznos bio premali u odnosu na stvarnu vrijednost Badela. Nakon pokušaja prevare od strane Meteora u kolovozu 2016. godine, kada su tvrdili da su preuzeli dvije trećine ukupnih potraživanja vjerovnika što bi im omogućilo samostalno odlučivanje o tijeku predstečajne nagodbe, donio sam odluku o prekidu postupka traženja strateškog partnera.

Takva odluka bila je službeni stav Ministarstva gospodarstva, premijer je bio suglasan, a ministri su jasno znali razloge odluke te nitko nije dao niti jednu primjedbu. No, Badel je to opstruirao. Zašto je ta odluka u Vladi Andreja Plenkovića promijenjena, treba pitati njih”, kaže Panenić koji je u to vrijeme bio tehnički ministar u Vladi Tihomira Oreškovića.
Meteor je, podsjetimo, u ponudi o preuzimanju Badela najavio ulaganje od 26 milijuna eura (oko 195 milijuna kuna). No, Panenić je to zaustavio. I danas ponavlja da je Meteor David koji želi preuzeti Golijata: ta je tvrtka imala godišnji promet od 50 milijuna kuna i samo milijun kuna dobiti.

“Za ispunjenje njihovih obveza vezano za ponudu, tim tempom trebalo bi im 150 godina”, kaže Panenić i nastavlja: S obzirom na jasnu povezanost Darka Kneza s Agrokorom, smatra kako je jedino logično objašnjenje da se radi o prikrivenom Agrokorovom pokušaju preuzimanju Badela. “Opravdana je sumnja da bi tim preuzimanjem bilo onemogućeno ispitivanje brojnih štetnih poslovnih odluka koje su dosadašnje uprave nanijele tvrtki Badel, a ujedno bi se onemogućilo ispitivanje tragova novca koji su iz Badela 1862 odlazili prema brojnim političarima i tvrtkama”, tumači.

Saborskog zastupnika Mosta, Tomislava Panenića zamolili smo da pojasni tvrdnju izrečenu u saborskoj raspravi o izglasavaju povjerenja ministru Zdravku Mariću. Pitamo ga je li činjenica da je Marić potpisao otpis 60 posto Badelovih dugova prema Poreznoj i Carinskoj upravi – a da potom Meteor u kojem je Agrokorov čovjek (Knez) želi preuzeti Badel, najčvršći dokaz Marićevog sukoba interesa.

“Upravo sam u raspravi o povjerenju ministru Mariću ukazao na evidentan sukob interesa zasnovanog na toj činjenici”, potvrđuje Panenić. Na osnovu mišljenja Savjetodavnog vijeća ministar financija, Zdravko Marić, donio je konačnu odluku o otpisu 60 posto tražbina što je propisano Uredbom o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja tražbinama s naslova poreznog duga u predstečajnom i stečajnom postupku.

Panenić kaže kako je, tada već kao tehnički ministar nakon pada Oreškovićeve Vlade, u kolovozu 2016. u dopisu Meteoru, ne ulazeći u kvalitetu njihove ponude, tražio dokaze o izvoru ponuđenih sredstava za dokapitalizaciju Badela (26 milijuna eura), odnosno kako kane dokazati financiranje jer temeljem njihovih pokazatelja o ekonomskom poslovanju ni jedna banka im ne bi odobrila kredit za preuzimanje Badela. Panenić kaže da je to tražio zbog toga što su u sastavu Meteor grupe bile i tvrtke u financijskim poteškoćama, poput Labuda i sisačkog Badela (poznatog po proizvodnji octa Kisko).

No, posebno je zanimljiva tvrdnja Tomislava Panenića kako je već i ranije bilo pokušaja Agrokora da izravno preuzme Badel, u čemu nisu uspjeli. Zanimalo ih je, tvrdi Panenić, Badelovo zemljište na Žitnjaku. Radi se o iznimno atraktivnom građevinskom zemljištu, a proizvodnja Badela može se jednostavno izmjestiti bilo gdje, na manje skupu lokaciju. Ova na Žitnjaku, kaže Panenić, previše je atraktivna da bi ondje bili proizvodni pogoni.

Vidi još:  PETROV VIDI PRESEDAN: ‘Ako je Ramljak sve znao prije, kako to nije znao i Marić?’

Share Button
Izvor :

pouzdano

Loading...
loading...

Komentari

comments

You may also like

By 
Loading...

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close

Read more:
Zavirite u savjete: Pažljivo birajte koju ribu kupujete ovog Badnjaka!

Na internetskoj stranici www.kojuribukupiti.org saznajte kako odabrati “pravu” ribu. Riblja jela na blagdanskom jelovniku imaju tradiciju u Hrvatskoj. No je...

Close