Todorić je glavninu novca sklonio u Nizozemsku, a glavnina zadužene imovine je u Hrvatskoj!

Todorić je stopostotni vlasnik tvrtke Agrokor projekti d.o.o., a ona je pak u stopostotnom vlasništvu tvrtke Adria Group Holding B.V. – Nizozemska – koja, zamislite, ima udjel u Agrokoru d.d. od 95,52 posto! Top tema posljednjih dana su Ivica Todorić i Agrokor d.d., točnije u sudskom registru upisano kao Agrokor koncern za upravljanje društvima, proizvodnju […]

image_pdfimage_print

Todorić je stopostotni vlasnik tvrtke Agrokor projekti d.o.o., a ona je pak u stopostotnom vlasništvu tvrtke Adria Group Holding B.V. – Nizozemska – koja, zamislite, ima udjel u Agrokoru d.d. od 95,52 posto!

Top tema posljednjih dana su Ivica Todorić i Agrokor d.d., točnije u sudskom registru upisano kao Agrokor koncern za upravljanje društvima, proizvodnju i trgovinu poljoprivrednim proizvodima. Poslovanje Agrokora je formirano na način da u funkciji matice okuplja oko sebe druga trgovačka društva kojima matica upravlja, te samostalno nastupa na tržištu s objedinjenom bilancom i računom dobiti i gubitka, odnosno s konsolidiranim financijskim izvješćem. Većinski vlasnik koncerna Agrokor je Adria Group Holding B.V. – Nizozemska, s udjelom od 95,52 posto – stoji u financijskom izvješću za 2015. godinu.

Na takav način svako od trgovačkih društava koja čine koncern posluje samostalno i neovisno o matici, ima obveze i potraživanja, i svako od njih predaje posebno financijska izvješća, dok se novac prelijeva iz trgovačkog društva u društvo, prema potrebi unutar koncerna. Ovakvim načinom poslovanja zapravo se stvorila odlična platforma za prikrivanje traga novca, i za poslovanje koje nije moguće jednostavno kontrolirati, naročito uzevši u obzir da unutar koncerna posluju deseci trgovačkih društava, a svako od njih je vlasnik ili suvlasnik po nekoliko drugih poduzeća. Ali ono što izgleda teško nije i nemoguće, stoga smo za potrebe ovog članka istražili financijsko poslovanje nekoliko trgovačkih društava i došli do zapanjujućih otkrića.

Ni Todorić ni obitelj mu nisu u dugovima

Ivica Todorić nije u problemu, niti je u dugovima. U dugovima nije ni njegova obitelj. Imovina u vlasništvu Ivice Todorića, poznati Kulmerovi dvori na kojima je još 24.04.2014. godine bio upisan teret „Agrokor“ d.d. u iznosu od 100.000.000 eura koji je brisan iz zemljišnih knjiga z.k. ul. 3626 k.o. Šestine dana 29. travnja 2015. godine, neopterećena hipotekama i teretima, prenesena je na Ivicu Todorića, a potom darovnicom na kćer Ivu Balent i sinove Antu i Ivana Todorića.

Članovima Nadzornog odbora, njih petero, među kojima je i Ivica Todorić, tijekom 2015. godine isplaćena je i naknada u iznosu od 10.399.000,00 kn, pa je gospodin Todorić imao i dobar džeparac.

Todorić je i stopostotni vlasnik tvrtke Agrokor projekti d.o.o., a ona je pak u stopostotnom vlasništvu tvrtke Adria Group Holding B.V. – Nizozemska – koja, zamislite, ima udjel u Agrokoru d.d. od 95,52 posto. Dakle, Todorićev novac je u Nizozemskoj.

Iz financijskog izvješća koje je objavljeno na stranici FINE navedeno je da je tvrtka Agrokor projekti d.o.o. osnovana 2011. godine, a osnivač i vlasnik Ivica Todorić u tom je društvu i direktor. Poduzeće u 2014. i u 2015. godini nije imalo zaposlenih.

Temeljni kapital skače s 20.000 na 5.320.000.000 kuna

Društvo je 2014. godine podnijelo izjavu o neaktivnosti. Iz računa dobiti i gubitka tog društva za 2015. godinu vidljivo je da društvo nije imalo prihoda, dok rashodi iznose 22.058 kuna. Tvrtka je imala i drugih rashoda pa je poslovnu godinu 2015. završila s gubitkom. Tvrtka je osnovana sa 20.000 kn temeljnog kapitala, odlukom Skupštine društva (Ivice Todorića) temeljni kapital društva povećan je krajem 2015. godine unosom prava s 20.000 kuna na 5.320.000.000,00 kuna.

Bilanca trgovačkog društva Agrokor projekti d.o.o. ukazuje da to društvo ima nematerijalnu imovinu u iznosu od 9.650.159.640,00 kuna. Nematerijalna imovina u iznosu od 9.500.000.000,00 predstavlja 100% udjel u društvu Adria Group B.V. sa sjedištem u Amsterdamu, Nizozemska, koji udjel je tvrtka Agrokor projekti d.o.o. stekla tijekom 2015. godine.

Od gubitka do dobiti kroz povezana poduzeća, do gotovog novca koji se isplaćuje vlasniku

Odakle društvu Agrokor projekti d.o.o. koje je poslovalo s gubitkom, koje nije imalo zaposlenih, i koje tijekom 2014. godine nije uopće poslovalo, 9,5 milijardi kuna za kupnju udjela u društvu Adria Group B.V. u Nizozemskoj?

Prema Zakonu o trgovačkim društvima dobit koju neko trgovačko društvo postigne tijekom poslovne godine može se isplatiti jedinom članu društva, odnosno pripada vlasniku. Financijskom analizom petnaestak poduzeća koja su vlasnički povezana sa Agrokorom d.d. vidljivo je da je velik broj trgovačkih društava poslovao s enormnim gubicima, npr. A007 d.o.o., Adria Retail d.o.o., Plodovi Podravine d.o.o., Agrofructus d.o.o., Adriatica.net d.o.o. i dr., dok su, druge tvrtke koje imaju vrlo mali broj zaposlenih ili nijednog, i koje nisu imale značajan promet, iskazale dobit u milijunima, a neke i u milijardama. Npr. tvrtka KHA četiri d.o.o, Kor – Broker d.o.o., Karisma Hotels Adriatic d.o.o., Roto ulaganja d.o.o. i dr.

Na ovaj način je u dijelu tvrtki koje posluju u sklopu koncerna Agrokor prikazan enormni gubitak pa su te tvrtke bile godinama pošteđene i plaćanja poreza, dok se u drugim tvrtkama kumulirala enormno visoka dobit, koja prema Zakonu može biti isplaćena vlasniku.

Odlična metoda za izvlačenje i pranje novca, zar ne?

Todorić nije prvi poduzetnik u Hrvatskoj koji je osmislio ovakav način prelijevanja novca iz društva u društvo, a potom na račune offshore kompanija – Karisma Resorts International S.A. Panama, Adria Group Holding B.V. Nizozemska, ali je Todorić imao veliku podršku u sadašnjem ministru Zdravku Mariću, koji je sve do 2016. godine bio zaposlenik Agrokora.

Zdravko Marić, aktualni ministar financija u Agrokoru d.d. bio je zaposlen na funkciji izvršnog direktora Agrokora za strategiju i tržišta kapitala. Marić je doktorirao 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu upravo na temu „Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzeća“, pa su mu izvoz novca u offshore kompanije i njegovo prelijevanje natrag u kompanije u Hrvatskoj očigledno odlično išli. Nesumnjivo je da je upravo Zdravko Marić bio izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržište kapitala, i da je bio zaposlenik u periodu kada je novac iz tvrtki koje sačinjavaju Agrokor koncern, „ulaganjem kapitala“, izvučen u kompaniju Adria Group Holding B.V. Nizozemska i to u iznosu od 9.5 milijardi kuna.

Krediti banaka isplaćeni Agrokoru d.d. dospijevaju na naplatu tek za koju godinu

Agrokorov dug sastoji se uglavnom od dvije Senior obveznice i bilateralnih kreditnih aranžmana s bankama i financijskim institucijama. Obveznice dospijevaju 2019. godine u iznosu od 300.000.000 eura, 2020. godine u ukupnom iznosu od 325.000.000 eura, dolarski denominirane obveznice dospijeća 2020. godine u iznosu od 300.000.000 USD, i 1. veljače 2020. godine u iznosu od 150.000.000 eura. Tri terminska kredita od 90 milijuna eura, 60 milijuna eura, te 60 milijuna eura dospijevaju 16. lipnja 2017. godine, 21. lipnja 2017. godine i 21. lipnja 2020. godine. Kredit Sberbanka u iznosu od 600.000.000 eura dospijeva 14. ožujka 2021. godine, dok je kredit HBOR-a u iznosu od 48,3 milijuna eura, koji je isplaćen Ivici Todoriću i njegovim trgovačkim društvima u prosincu 2016. godine, obavijen velom tajne.

Kredit HBOR-a i eventualni otpisi koje priprema Vlada past će na leđa naroda

Upravo ovaj posljednji novac, isplaćen iz novca poreznih obveznika, građana Republike Hrvatske, trebao bi zabrinuti Vladu RH jer će njegova otplata, odnosno otpis, pasti opet na leđa građana, koji su i ovako potpuno praznih džepova, poput svih ostalih kredita koje je HBOR otpisao tijekom predstečajnih nagodbi.

Nejasno je i zašto nad nelikvidnim tvrtkama, koje imaju iskazan gubitak veći od desetak i više milijuna kuna a posluju u okviru Agrokor koncerna, nije proveden predstečajni postupak ili stečaj, osim ako one očigledno ne služe isključivo za pranje i prelijevanje novca s jedne strane, i s druge strane, za poreznu olakšicu koje imaju tvrtke s iskazanim gubicima, jer one nisu dužne plaćati porez sve dok im dobit ne preraste visinu iskazanog duga. Tako Agrokor koncern balansira svojim tvrtkama s jedne strane „šminkajući“ bonitet po potrebi, kako bi lakše dobili kredite s kojima posluju, dok s druge strane velik broj tvrtki posluje sa enormnim gubicima jer je novac preko njih izvučen u porezne oaze.

Dokaz tome je i financijsko izvješće društva Agrokor trgovina d.o.o. koje je za 2015. godinu iskazalo dobit u iznosu od 23.004.501,00 kuna, a koja se raspoređuje na način da se dobit isplati jedinom članu društva, dok istovremeno te tvrtke duguju dobavljačima milijarde kuna.

Saniranje Todorićevih obveza i zabrinutost u cijeloj regiji

Agrokor Grupa sa danom 31.12.2015. godine zapošljava ukupno 55.957 radnika, ali Agrokor Grupu sačinjavaju i društva Ambalažni servis d.o.o. BiH, Ambalažni servis d.o.o. Srbija, Dijamant a.d Srbija, Frikom d.o.o. Srbija, Frikom Beograd d.o.o.e.l. Makedonija, Idea d.o.o. Srbija, INIT d.d. BiH, Jamnica d.o.o. Beograd, Jamnica d.o.o. Slovenija, Kikindski mlin a.d. Srbija, Konzum d.o.o. Sarajevo, Kron d.o.o. Srbija, Nova sloga d.o.o. Srbija, M-profil SPV d.o.o. Srbija, i dr. Prema svemu sudeći, s obzirom da matica Agrokor koncerna ima sjedište u Hrvatskoj, Vlada RH i hrvatski narod bi zakonom koji je u izradi, popularno nazvan Lex Todorić, sanirali probleme Agrokora u čitavoj regiji i otpisom dugovanja na teret domaćih dobavljača i poduzetnika osigurali Todoriću i Agrokoru novu dobit kojom bi opet nesmetano raspolagao kao i novcem koji je spremio na sigurno, u porezne oaze u Nizozemskoj i Panami do kojih uvijek može stići svojim helikopterom ili svojom jahtom.

Vidi još:  TODORIĆ SE NE MOŽE ODREĆI LUKSUZA: Četvrt u kojoj se sakrio poznata je po zabavi, kulturi, prestižu i bogatim facama

Share Button
Izvor :

7Dnevno

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close