Headline News

Todoriću, Pipuniću i Ervačiću Juncker blokirao isplatu 360 milijuna kuna

Otkrivamo popis tvrtki zbog kojih Vladi prijete sankcije Europske komisije koja je odlučila braniti interese hrvatskih seljaka oštećenih u sumnjivim natječajima Milanovićeve vlade i bivšeg ministra Tihomira Jakovine Nacional posjeduje kopiju dokumenta s popisom tvrtki koje su dobile sredstva iz Mjere 4 programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a koje na to nisu imale pravo jer […]

image_pdfimage_print

Otkrivamo popis tvrtki zbog kojih Vladi prijete sankcije Europske komisije koja je odlučila braniti interese hrvatskih seljaka oštećenih u sumnjivim natječajima Milanovićeve vlade i bivšeg ministra Tihomira Jakovine

Nacional posjeduje kopiju dokumenta s popisom tvrtki koje su dobile sredstva iz Mjere 4 programa Ruralnog razvoja Republike Hrvatske, a koje na to nisu imale pravo jer su u vlasništvu istih osoba. Riječ je o 21 tvrtki koje se spominju u negativnom mišljenju Europske komisije, a među njima su dvije tvrtke u vlasništvu Agrokora Ivice Todorića, pet tvrtki koje su u vlasništvu tvrtke Žito Marka Pipunića te četiri tvrtke u vlasništvu Mirka Ervačića.

GOSTUJUĆI NA HRTu U EMISIJI “Plodovi zemlje”, ministar poljoprivrede Davor Romić na izravno pitanje o toj aferi priznao je da se radi o 21 tvrtki, ali je izbjegao odgovoriti koje su to tvrtke te koliki su im iznosi dodijeljeni. Dokumenti u posjedu Nacionala to precizno otkrivaju. Riječ je o dvijema tvrtkama u vlasništvu Agrokora, PIK Vinkovci i Vupik, koje su zajedno trebale trebale dobiti oko 46 milijuna kuna, odnosno svaka po 23 milijuna. Pet tvrtki u vlasništvu kompanije Žito d.o.o. čiji je vlasnik Marko Pipunić iz programa za Ruralni razvoj trebale bi dobiti 202 milijuna kuna. Tvrtke Salami Aurea i Copadio Prosciutto Pannonico trebale su dobiti svaka po 38 milijuna kuna, tvrtka Floccus 32 milijuna kuna, a Argumentum Vitae 17 milijuna kuna. Na popisu su i tri tvrtke u vlasništvu Osatina grupe Mirka Ervačića, Nova natura, Vego Plantis i Mesna industrija Natura, koje su zajedno trebale dobiti 72 milijuna kuna, a dodatnih 38,5 milijuna kuna samostalno je trebala dobiti Osatina grupa.

Iako Ministarstvo poljoprivrede i novi ministar Davor Romić još uvijek nisu u javnosti objavili izvješće Europske komisije, Nacional je od Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) dobio potvrdu da je ta agencija od Europske komisije 25. travnja 2016. zaprimila pismeno očitovanje glede pojedinih mjera ruralnog razvoja, u kojem se navode uočene slabosti u ključnim kontrolama u vezi s Mjerom 4, za što su predviđene i financijske korekcije. IzARPA-e su tako potvrdili informaciju koju je Nacional dobio od nekoliko malih poljoprivrednika koji sumnjaju da novi ministar poljoprivrede štiti bivšeg ministra Tihomira Jakovinu koji je iz natječaja za Mjeru 4 Ruralnog razvoja Hrvatske, suprotno preporukama Europske komisije, izbacio odredbu kojom se sprječava dodjela sredstava tvrtkama istog vlasnika te je tako neprimjereno pomogao tvrtkama u vlasništvu Ivice Todorića, Marka Pipunića i Mirka Ervačića, koje su ukupno dobile gotovo 360 milijuna kuna na natječaju za Mjeru 4 iz programa Ruralnog razvoja.

ROMIĆ JE U INTERVJUU U EMISIJI “PLODOVI ZEMLJE” najavio da bi se u rasvjetljavanje svih okolnosti ovog slučaja mogle uključiti i neke hrvatske istražne institucije. Nacional je pokušao stupiti u kontakt i s Tihomirom Jakovinom, ali nam se nakon prvog poziva u kojem nas je zamolio da ga nazovemo za sat vremena jer je na sastanku, bivši ministar više nije javljao i nije odgovarao na pozive. Reakciju smo zatražili i od Odnosa s javnošću Agrokora, ali do zaključenja ovog broja, u ponedjeljak navečer, nismo dobili odgovor na upit poslan elektroničkom poštom.

Nacionalu je iz ARPA-e potvrđeno da ta agencija trenutno radi na reviziji natječaja za Mjeru 4 Ruralnog razvoja te da je Europska komisija od Hrvatske zatražila da uspostavi sustav koji će osigurati prepoznavanje i spriječiti umjetno stvaranje uvjeta za dobivanje potpore koja se odnosi na financiranje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od Hrvatske se također zatražilo da se osigura istraga svih umjetno stvorenih situacija te da ih se isključi iz EU financiranja.

Vidi još:  Česima smo se rugali, a onda smo mi postali ruglo. Hvala HDZ-u i SDP-u na tome

Drugim riječima, Europska komisija je od Hrvatske zatražila da spriječi dodjelu sredstava tvrtkama koje imaju istog vlasnika i koje se prijavljuju za iste projekte. Ako Ministarstvo poljoprivrede ne promijeni tu praksu, vrlo lako je moguće da se Hrvatska nađe pod sankcijama i da se smanje sredstva namijenjena hrvatskoj poljoprivredi.

Između ostalog, u izvješću revizije stoji kako postoje ozbiljne sumnje u stvaranje umjetnih uvjeta, što dokazuju sljedeći utvrđeni elementi: sporne tvrtke imale su iste vlasnike, istu adresu provedbe, neke tvrtke kojima su dodijeljene potpore osnovane su samo tri mjeseca prije natječaja, projekti za koje su se tvrtke istih vlasnika prijavile potpuno su komplementarni, navedena je ista osoba za kontakt te su sporne tvrtke točno ili približno točno zatražile iste iznose potpora koji su bili na granici za Mjeru. Također se navodi da je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri sporne tvrtke, koje su revizori pregledali, tretirala kao pojedinačne iako se radi o povezanim poduzećima te je svakoj dodijelila pet milijuna eura.

“MOGUĆE SANKCIJE OVISE O ODLUKAMA EK koje u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću znati jer, između ostalog, ovise o koracima koje će Hrvatska poduzeti da bi udovoljila pravilima propisanima EU regulativom, odnosno zahtjevima EK koji se odnose na daljnji razvoj i poboljšanja sustava unutarnjih kontrola”, stoji u odgovoru iz ARPA-e, agencije koja je zadužena za reviziju sustava provedbe programa Europske unije te koja daje mišljenje u skladu s međunarodno priznatim revizijskim standardima, o cjelovitosti, točnosti i istinitosti godišnjih financijskih izvješća Agencije za plaćanja, pravilnom funkcioniranju njezina sustava unutarnje kontrole te zakonitosti i pravilnosti rashoda za koje je od Komisije zatražen povrat troškova.

Bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina tako je zaslužan za novu blamažu Hrvatske pred Europskom komisijom, koja bi zbog nepravilnosti mogla stopirati dodjelu sredstava za program Ruralnog razvoja. Europska komisija ocijenila je da je natječaj koji je raspisao bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina upitan, jer su sredstva uglavnom dobile tvrtke koje su u vlasništvu istih osoba, što je protivno preporukama Europske komisije. Natječaj za Mjeru 4 Ruralnog razvoja već je ranije izazvao reakciju malih poljoprivrednika koji su upozoravali na moguće nepravilnosti, što je sada i potvrđeno izvještajem Europske komisije.

NEKOLIKO MALIH POLJOPRIVREDNIKA izrazilo je ogorčenje potezima novog ministra od kojeg očekuju da poništi natječaje za Mjeru 4 jer smatraju da je bivši ministar pogodovao velikim poljoprivrednim tvrtkama koje su u vlasništvu njegovih bliskih prijatelja. Zbog straha da ostanu bez sredstava na budućim natječajima koje će raspisati Ministarstvo poljoprivrede, nezadovoljni poljoprivrednici s kojima smo razgovarali željeli su ostati anonimni, ali su svi upozorili na veliku štetu koju trpi hrvatska poljoprivreda zbog odluka bivšeg ministra. Isto tako, svi su izrazili i ogorčenje zbog pasivnosti novog ministra Davora Romića koji nije na vrijeme reagirao na upozorenja oko neregularnosti u natječaju za Mjeru 4 Ruralnog razvoja, zbog čega bi hrvatska poljoprivreda mogla ostati bez nekoliko desetaka milijuna eura europskog novca.

Hrvatski poljoprivrednici koji su Nacional upozorili na izvještaj Europske komisije, tvrde da je Tihomir Jakovina u zadnjoj godini svog mandata, izigravajući propise Europske unije, svoj mandat zaključio dodatnim nanošenjem štete malim hrvatskim poljoprivrednicima i pustošenjem slavonskih sela, pomažući Ivici Todoriću, ali i svojim prijateljima Marku Pipuniću, vlasniku grupacije Žito, i Mirku Ervačiću, vlasniku Osatina grupe.

Nacional je o toj aferi razgovarao i s bliskim suradnikom bivšeg ministra Tihomira Jakovine koji je potvrdio da postoji negativno mišljenje Europske komisije, ali da on ne vidi ništa sporno u odlukama bivšeg ministra i njegovih suradnika. Tvrdi da je napravljen veliki posao u osiguravanju sredstava za program Ruralnog razvoja i da je riječ o umjetno stvorenoj aferi kako bi se smanjile zasluge svih djelatnika u Ministarstvu poljoprivrede u prošlom mandatu.

Vidi još:  Česima smo se rugali, a onda smo mi postali ruglo. Hvala HDZ-u i SDP-u na tome

“AKO NOVI MINISTAR SUMNJA da je natječaj sporan i da sve nije rađeno po zakonu, neka poništi natječaj i neka sve krene ispočetka. Ovako sredstva stoje na računu i još nikome nisu isplaćena. Čudi me što ministar Romić oko tog pitanja još nije donio nikakvu odluku”, rekao je za Nacional blizak suradnik bivšeg ministra.

Međutim, program mjera ruralnog razvoja i način na koji je bivši ministar Jakovina rasporedio sredstva, od samog početka bili su predmet žestokih kritika. Naime, u Mjeri 4 Hrvatska se obvezala do 2020. godine financirati 1823 projekta. Rezultat Jakovinina natječaja je financiranje 294 projekta, ali s 50 posto potrošenih sredstava koje hrvatska poljoprivreda ima na raspolaganju do 2020. godine. Da bi uspjeli u ispunjenju obveza, lako je izračunati da s jednakim iznosom, novi ministar mora realizirati 1529 projekata.

Afera s natječajima iz Programa mjera ruralnog razvoja, tvrde poljoprivrednici s kojima smo razgovarali, najveća je afera bivšeg ministra poljoprivrede. Oni naglašavaju da je Jakovinina posljednja operacija imala svoju uvertiru u kojoj je on uvjeravao poljoprivrednike da im se ne isplati prijavljivati na natječaje u programu IPARD jer će natječaji iz Programa mjera ruralnog razvoja biti za njih povoljniji te je tako rušio učinkovitost IPARD-a. Kada su poljoprivrednici konačno dočekali Mjere ruralnog razvoja i prvi natječaj, shvatili su da su izigrani zbog nekolicine poduzetnika i njihovih interesa. Prvi natječaj koji je Jakovina raspisao bio je za Mjeru 4 Ulaganja u fizičku imovinu u kojoj se nalazi 28 posto sredstava iz Mjera ruralnog razvoja prema okvirnoj raspodjeli sredstava po mjerama. Sastojao se od natječaja za operacije 4.1.1, 4.1.2 i 4.2.1. Za operaciju 4.1.1. na prvom natječaju koji je započeo 11. veljače i trajao do 15. travnja prošle godine, prvotno je alocirano 370 milijuna kuna, dok je povećanjem alokacije iznos uvećan na 862 milijuna kuna.

ZA OPERACIJU 4.1.2. NA PRVOM NATJEČAJU koji je započeo 11. veljače i trajao do 15. travnja 2015. prvotno je alocirano 130 milijuna kuna. Za operaciju 4.2.1. na prvom natječaju prvotno je alocirano 140 milijuna kuna, dok je povećanjem alokacije iznos uvećan na 370 milijuna kuna. Lako je zamijetiti kako je nakon zatvaranja natječaja, u operacijama 4.1.1. i 4.2.1. došlo do povećanja alokacije, odnosno odluke da se poveća iznos sredstava iako je Europska komisija dala negativno mišljenje o tom potezu. Poljoprivrednici tvrde da je povećanje izvršeno kako bi se “crta prolaza” pomakla i kako bi Jakovinini omiljeni poduzetnici ipak prošli na natječaju. “U povećanju alokacije krije se velika prevara, zamka, ali i potencijalno brzo rješenje problema”, rekli su nam naši sugovornici koji su upozorili da je protiv odluke o povećanju alokacije jedna udruga poljoprivrednika podnijela Ustavnu tužbu koja je više nego utemeljena, a mogla bi rezultirati ogromnim brojem tužbi protiv Republike Hrvatske. Zato poljoprivrednici insistiraju na tome da ministar mora ukinuti odluke o povećanju alokacije u operacijama 4.1.1. i 4.2.1.

Naši sugovornici tvrde da je Jakovina pokušao izigrati propise Europske unije jer je iz Pravilnika o provedbi Mjera ruralnog razvoja izostavio odredbe iz Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 koje povezana poduzeća tretiraju kao jednog korisnika te je tako omogućio da “povlašteni poduzetnici” poput Todorića, Pipunića i Ervačića povuku stotine milijuna kuna na štetu ostalih hrvatskih poljoprivrednika, protivno propisima EU.

Iako predstavnici poljoprivrednika s kojima je Nacional razgovarao tvrde da se zbog cijele afere Europska komisija raspitivala u susjednim zemljama o mogućnostima da njihove akreditirane agencije preuzmu provedbu programa u Republici Hrvatskoj, što bi značilo da bi u budućnosti natječaje iz Mjera ruralnog razvoja mogla provoditi slovenska ili talijanska agencija, iz ARPA-e tvrde da do toga neće doći jer je to suprotno pravilima Europske komisije.

Vidi još:  Česima smo se rugali, a onda smo mi postali ruglo. Hvala HDZ-u i SDP-u na tome

“DO SADA NISMO ČULI da bi postojala takva mogućnost i smatramo da to nije u skladu s EUregulativom. Naime, svaka zemlja članica uspostavlja sustav kontrola i dužna je provoditi te kontrole ako želi koristiti sredstva EU fondova”, stoji u odgovoru iz Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije.

Marko Pipunić i Mirko Ervačić tijekom cijelog mandata ministra Tihomira Jakovine spominjali su se kao njegovi prijatelji kojima je on pogodovao na razne načine. Krajem 2012. godine Jakovina je unatoč negativnom mišljenju stručnog povjerenstva koje je sam imenovao, donio odluku o raspodjeli kvota u korist Šećerane Osijek u vlasništvu Marka Pipunića, a na štetu ostalih tvornica šećera, protivno zakonskim odredbama. Taj postupak rezultirao je nizom upravnih sporova koji su dokazali nezakonitost Jakovinine odluke. U konačnici, šećerane iz Viro grupacije podnijele su tužbu za naknadu štete protiv Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 97 milijuna kuna, a trenutno im Republika Hrvatska prema drugostupanjskoj presudi mora isplatiti 70 milijuna kuna.

JAKOVINU SE SUMNJIČILO i da je pogodovao kolegi iz studentskih dana Mirku Ervačiću, vlasniku Osatina grupe, kao i Marku Pipuniću, prilikom dodjele državnog poljoprivrednog zemljišta, zbog čega je nekolicina poljoprivrednika kojima su ugovori raskinuti kako bi se zemlja dodijelila Ervačiću i Pipuniću podigla kaznene prijave protiv ministra Jakovine. Mirko Ervačić je od državne zemlje odustao, a cijela afera u javnosti je ostala zapamćena i po reakciji predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je nenajavljena došla u kabinet ministra Jakovine.

Najnovija afera bivšeg ministra mogla bi biti i najveća do sada jer bi zbog nje Hrvatska mogla ostati bez možda ključnih sredstava za opstanak domaće poljoprivrede. Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali tvrde da i novi ministar poljoprivrede Davor Romić odugovlači s rješenjem te tako drži u svojevrsnoj blokadi investicije u poljoprivredni sektor. Oni smatraju da ministar Romić problem može riješiti jednostavno i to tako da ukine odluke o povećanju alokacije na spornim natječajima te poništi odluke o dodijeli sredstava povezanim poduzećima. Tvrde da bi tako ostalo dovoljno novca da se pravednijim i poštenijim natječajima ispune obveze i da bi se tako vratilo povjerenje Europske komisije u hrvatske institucije.

No poljoprivrednike zabrinjava šutnja novog ministra, u što su se uvjerili i novinari Nacionala koji su još prošle srijede poslali upit u Ministarstvo poljoprivrede i zatražili ministrov komentar ove afere. Do zaključenja ovog broja iz Ministarstva poljoprivrede još uvijek nije stigao nikakav odgovor, a nitko od dužnosnika Ministarstva zaduženih za komunikaciju s medijima, puna dva dana nije se javljao na telefonske pozive. Kao jedan od razloga što ministar Romić odugovlači s odlukom o poništenju natječaja, neki od naših sugovornika navode i pritiske lobista Prstena, udruge bosanskih Hrvata, čiji je Marko Pipunić istaknuti član, jednako kao i Ivan Lovrinović, Juro Martinović i neki drugi članovi Mosta iz čije kvote dolazi i sam ministar Romić. Ako ministar doista i popusti pod tim pritiscima i ne poništi natječaj, lako bi se moglo dogoditi da zbog privatnih interesa nekolicine moćnih poduzetnika, mali hrvatski poljoprivrednici ostanu bez novca koji im je presudan za opstanak gospodarstava.

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close