Headline News

“Tražiti da Vlada zaustavi Facebook je suludo”

Komunikacijski i informacijski stručnjak Marko Rakar gostovao je u Novom danu i osvrnuo se na blokade na Facebooku (FB) nakon izricanja presude haškoj šestorci i samoubojstva pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka te dopis U ime obitelji (UIO) Vladi u kojem se tvrdi da Facebook krši Ustav RH. Čini se da se nakon haške presude […]

image_pdfimage_print

Komunikacijski i informacijski stručnjak Marko Rakar gostovao je u Novom danu i osvrnuo se na blokade na Facebooku (FB) nakon izricanja presude haškoj šestorci i samoubojstva pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka te dopis U ime obitelji (UIO) Vladi u kojem se tvrdi da Facebook krši Ustav RH.

Čini se da se nakon haške presude rat vodi na Facebooku (FB)?

Očito se dogodilo da su neke grupacije odlučile masovnim prijavama povreda FB pravila pronašanja eliminirati određene suparnike. To je proces u kojem, primjerice, prijavite konkretnu objavu kao spam ili neprimjerenu, kao provokaciju, govor mržnje i FB algoritmi reagiraju na to. U pravilu je gotovo sigurno da možemo pretpostaviti da je masa prijava natjerala FB da automatizmom briše određene postove ili stranice.

>>>Markić se uzrujala: Zatražite od Facebooka da nas ne cenzurira

 

Je li kad zabilježen takav rat na FB?

Kod nas – ne da se sjećam, ali sasvim je sigurno to problem s kojim se FB diljem svijeta susreće. Na mreži na kojoj sudjeluje više od milijardu ljudi, moraju se oslanjati na automatske mehanizme, a prijave su i na hrvatskom jeziku pa nemaju ni prijevoda. Da su na engleskom, shvatilo bi se prilično brzo o čemu je riječ, no vjerujem da će se to normalizirati za dan, dva.

Koliko je besmislen zahtjev Vladi da utječe na FB?

Od jedan do UIO je to UIO, suludo je to, teško mi je diskutirati o tome i mentalnom sklopu koji može neki takav prijedlog dati. Oni zazivaju neka vremena protiv kojih se deklarativno bore, smiješno mi je to.

Kako se brišu pojedini statusi – jer imamo obrisane i one protiv i za presudu?

FB se mora oslanjati na automatske mehanizme zbog količine sadržaja.

Nitko to fizički ne radi?

Volumen je prevelik, to nije moguće.

Brišu li se stranice za stalno?

Suspendira se na određeno vrijeme, s obzirom na prethodna iskustva. Obično bude mjesec dana – najveća kazna je ta suspenzija, a potom nastave normalno.

Što je s obrisanim objavama?

Trajno su obrisane jer je u njima nešto što je okinulo FB algoritam. To nije javni medij, privatan je, ima svoja vlastita pravila te veliku i široku slobodu. Vjerojatno ćemo danas završiti u toj fazi gdje će netko ručno pregledavati stvari.

Tko će to biti?

Neće sve statuse, bit će selekcija najčešće prijvaljivanih – tražit će prijevod na engleski jezik i temeljem toga algoritmu reći što dalje – brisati ili ne.

Je li riječ o političkoj cenzuri?

Iskreno, FB boli briga što se događa u RH. Apsolutno ih to ne interesira, vjerojatno moraju i na kartu pogledati gdje je Hrvatska. Zanima ih samo koliko im profita stvara. Širina slobode govora Amerikanaca je vrlo vrlo široka i jedna je od njihovih temeljnih vrijednosti. Misliti da će oni tu nešto cenzurirati – to je totalno suludo.

Postoje li različiti kriteriji za objave u SAD-u i ostatak svijeta?

Mislim da ne, ali temeljni problem je jezična barijera. Mora tražiti prijevod, staviti u kontekst, stoga smo uvijek u nekom zapećku.

Koliko ljudi prati situaciju na FB-u u RH?

To ne znamo, FB to ne obznanjuje. Saznat ćemo samo ove koji se izbore za medijski prostor. Za pretpostaviti je da kad FB detektira određene stvari, bez obzira na politiku, krenut će brisati stvari.

Koliko to otvara pitanje slobode rasprave na društvenim mrežama?

Takvo agresivno moderiranje do neke mjere limitira diskusiju, ali elementarni dio civlizirane rasprave je uvažavanje suprotne strane. Iskreno ne vidim prevelik problem u tome. Dogodila se eskalacija sada, ali to će se kroz nekoliko dana raščistiti.

A net neutrality?

To je Pandorina kutija, koju je opet otvorila Trumpova administracija, za koju smo mislili da je zatvorena. Trump pokušava i tu stvoriti nered. Određene aplikacije, servisi, sajtovi imat će određenu prednost pred drugima ili će neki korisnici imati pravo surfati brže prema određenim sadržajima.

U kojoj je fazi taj prijedlog?

Mi smo trenutno zaštićeni EU-om, koja je donijela set preporuka o neutralnosti i solidno smo zaštićeni i u ovom trenutku nemamo razloga za brigu. U SAD-u je ta rasprava otvorena i rapidno će se, može se očekivati, početi događati promjene -naplata određenih usluga.

Dolazimo li do trenutka kad će to postati novo bojno polje?

Apsolutno, ono što telekomi pokušavaju napraviti – u posljednjih 20-ak godina su se njihovi profiti spustili, zahtjevi za većim brzinama, novim generacijama telekomunikacijske opreme rastu iz dana u dan, i dalje zarađuju i i pokušavaju razviti nove modele kako će naplaćivati slugu – ili nama kao krajnjim korisnicima, ili da onima koji stvaraju sadržaj naplate pristup svim internet korisnicima. Zbog zadržavanja konkurentnosti će i EU morati razmatrati istu stvar da se ne bi dogodilo da dođemo u neravnopravan tehnološki položaj prema Americi.

Koliko je internet zaista bojno polje hibridnog rata?

Moglo bi se reći da se tamo hibridno ratuje od početka, mogli bi reći da je to jedan od elemenata hibridnog rata. Postoje političke i društvene grupacije koje se ne uspijevaju međusobno dogovoriti, nepomirljivi su njihovi stavovi i koriste svaku moguću situaciju da eskaliraju sukob. Internet je u tome jako dobar jer nema žrtava, s druge ste strane ekrana i mislite da ste anonimni i ljudi si onda dopuštaju što nikada jedni drugima u lice ne bi rekli.

Ima li RH jasan pristup prijetnjama na društvenim mrežama, sjetimo se pristupa kada je riječ o političarima, a onda i drugima?

Direktan pristup ljudima na FB-u koji će odlučivati o niihovu zahtjevu i relativno brzo dobiti odgovor je važan, a problem policije je što ona prijetnju političarima pogotovo pozicije smatra puno većim nego prema novinarima, to je problem selektivnosti rada policije i njihova neprofesionalnog pristupa sigurnosti ljudi. To djeluje zabavno i asmetrično, ali ako se dogodi incident i nastrada netko zbog svojih stvaova, onda ćemo se morati pitati tko je odgovoran i tko je dopustio da se nešto tako dogodi.

Autor teksta: N1 Hrvatska

Vidi još:  EKSPLOZIVNI INSAJDERSKI IZVJEŠTAJ: DVIJE GODINE STRAHA, PANIKE I PARANOJE U FACEBOOKU

Share Button
Izvor :

n1info

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close