Headline News

Tri godine Kolinde, po čemu ćemo ih pamtiti?

DANAS su točno tri godine od inauguracije predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Tijekom te tri godine predsjednica je iza sebe imala velik broj skandala, a ovo su samo neki od njih. Misteriozno posjetila Ameriku, a Hrvatima poručila da mogu otići iz Hrvatske ako im u njoj nije dobro Već u siječnju Kolinda je počastila samu sebe […]

image_pdfimage_print

DANAS su točno tri godine od inauguracije predsjednice Kolinde Grabar Kitarović.

Tijekom te tri godine predsjednica je iza sebe imala velik broj skandala, a ovo su samo neki od njih.

Misteriozno posjetila Ameriku, a Hrvatima poručila da mogu otići iz Hrvatske ako im u njoj nije dobro

Već u siječnju Kolinda je počastila samu sebe privatnim putovanjem u SAD na naš račun. Naime, hrvatska predsjednica prekinula je tradiciju svojih prethodnika Franje Tuđmana, Stjepana Mesića i Ive Josipovića, koji su Novu godinu uredno dočekivali u Hrvatskoj, i otišla u SAD. Što je tamo točno radila, ne zna se do dana današnjeg, dobrim dijelom i zbog činjenice da je njezin posjet proglašen – državnom tajnom.

Kad su mediji danima neuspješno pokušavali doznati u kojem se svojstvu Kolinda nalazi u Americi, s kim se tamo sastaje i o čemu razgovara, nailazili su na zid šutnje. No kad je interes javnosti postao prevelik, Kolinda se, uz svesrdnu pomoć HRT-a, odlučila javiti u Dnevnik HRT-a i to ni manje ni više nego pred ogradom Bijele kuće, okružena ostalim turistima.

To famozno javljanje pred ogradom Bijele kuće i uvjeravanje javnosti da se nalazi na službenom putu (dok izjave daje s mjesta na kojem se okupljaju turisti), kako se “sastala s jako puno ljudi” (kojima prigodno nije navela imena), tvrdnje da je otputovala u SAD kako bi Hrvatska “sukreirala američku vanjsku politiku” – ostat će upamćeno kao vjerojatno najgori pokušaj pranja imidža u novijoj hrvatskoj povijesti.


Screenshot: HRT

A to je bio tek početak godine.

Istog mjeseca Kolinda je dala intervju za austrijski dnevni list Kleine Zeitung, u kojem je ustvrdila da “Hrvatsku mogu napustiti svi oni koji misle da im ovdje nije dobro”.

Redikulozno guranje uz Mikea Pencea

Vanjskopolitičke aktivnosti Kolinde Grabar-Kitarović, barem što se tiče kontakata s visokim dužnosnicima zapadnih demokracija, najbolje se mogu opisati izrazom “selfie-diplomacija”.

Tako je hrvatska predsjednica u veljači bila na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu, gdje su bili i visoki dužnosnici Trumpove administracije pa tako i američki potpredsjednik Mike Pence. Iako Amerikance nije zanimao sastanak s Kolindom, ona je tvrdila da do sastanka nije došlo jer joj je “raspored prilično popunjen”. No to je nije spriječilo da organizira “sačekušu” Penceu, rukuje se s njim i, iako je njihov “susret” trajao ravno osam sekundi, ponosno se pohvali razgovorom s američkim potpredsjednikom.

Priznala da će prekršiti obećanje o preseljenju u Visoku

Usput, na istoj konferenciji u Muenchenu Kolinda je, odgovarajući na novinarska pitanja, prvi put priznala da će prekršiti svoje predizborno obećanje o preseljenju Ureda predsjednice s Pantovčaka u Visoku ulicu. Naime, ispostavilo se da vlada RH, koja raspolaže najvećim brojem nekretnina u zemlji od svih institucija, jednostavno nema druge adekvatne rezidencije za Ured predsjednice osim viletine na Pantovčaku. Tko bi rekao?

Kud Plenković, tud i Kolinda

Bilo je to vrijeme godine kad je predsjednica još uvijek čvrsto stajala uz sve poteze Plenkovićeve vlade, pa i one najsuicidalnije. Podsjetimo, kad je naš vrhunski znanstvenik Ivan Đikić najavio povlačenje iz svih projekata u Hrvatskoj zbog Plenkovićeve podrške svom ministru-plagijatoru Pavi Barišiću, Kolinda je u jednom intervjuu na pitanje tko znači više za hrvatsku znanost, Đikić ili Barišić, odgovorila da je to “irelevantno”.

Nadalje, u trenucima kad su u samo dva tjedna u Zagrebu napadnuti pripadnici LGBT zajednice, osnivač srpskog glazbenog festivala Exit i prostorije navijača Hajduka, Kolinda je tvrdila da u Hrvatskoj “nije došlo do porasta netolerancije, nego upravo suprotno”. Nedugo zatim Kolinda je osudila fašistički skup organiziran u centru Zagreba, ali pritom nije zaboravila napasti medije koji, prema njezinom mišljenju, “marginalnim pokretima ne bi smjeli davati toliku pozornost”. Nije, dakle, problem u crnokošuljašima koji marširaju gradom, nego u medijima koji o tome pišu. Na gotovo identičan način situaciju je tada komentirao i premijer Plenković.

Proljeće prepuno skandala – od pljuvanja DORH-a i medija do izlaska na pozornicu HNK

Jednu od najskandaloznijih izjava ove godine Kolinda je dala u ožujku u jednom intervjuu, komentirajući aferu Dnevnice.

“Nažalost, ovo neprestano vađenje nekakvih kostura iz ormara i dalje vodi ka eroziji povjerenja građana u političare i institucije. Ovo je slučaj koji pokazuje da bi se DORH trebao baviti istragama o onome što se događa danas, a ne se neprestano vraćati godinama i godinama u prošlost”, rekla je Kolinda, implicirajući da bi pravosuđe jednostavno trebalo ignorirati kriminal koji se dogodio prije više godina.

Kad se uzme u obzir da je Kolinda bila ministrica u vlade Ive Sanadera, koja će ostati upamćena kao vlada s najviše afera ikad, prijekorna izjava o DORH-ovom “vađenju kostura” postaje puno jasnija.

Nedugo zatim dala je još jedan intervju u kojem je izrekla niz potpuno suludih teza – od toga da Crkva ne tretira žene kao drugotne, preko toga da političari imaju jednako pravo na privatnost kao i svi ostali, pa sve do toga da je mediji – mobingiraju. Uz to je priznala da na Facebooku često reagira “iz strasti”, a vrhunac je ipak bila rečenica kako Hrvatska ne bi trebala skidati gaće ni pred kime, aludirajući pritom na oštru osudu koju je američko veleposlanstvo uputilo nakon neonacističkog marša po centru Zagreba.

I dok je Kolinda optuživala domaće medije za mobing, jedan švedski list ju je krajem ožujka opisaokao hrvatsku verziju Marine Le Pen, francuske krajnje desničarke.

Kolinda Labudar Jezerović u HNK

Istog mjeseca predsjednica je zaključila da bi bilo sjajno kad bi se nakon premijere Labuđeg jezera u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu spustila na pozornicu, prisvojila cvijeće namijenjeno ansamblu i potom ponosno pozirala fotografima.

Čestitka četniku Vučiću, podrška Thompsonu nakon slovenske zabrane

Početkom travnja čestitala je srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, poznatom po četnikovanju za vrijeme Domovinskog rata, na izbornoj pobjedi ustvrdivši kako je “uvjerena da će uspješno raditi za napredak Srbije”.

U travnju je Kolinda, potaknuta pričom o raspadu Agrokora, na valu populizma napala Ivicu Todorićazbog života u dvorcu dok njegovi dobavljači i radnici ne mogu spojiti kraj s krajem, a nedugo nakon toga objavljen je dokument plana nabave za Ured predsjednice za 2017. godinu. Podatak da su na Pantovčaku samo na ribu I. klase u godinu dana potrošili 200 tisuća kuna dovoljno govori sam za sebe.

Nakon što su gradske vlasti Maribora u svibnju odlučile zabraniti koncert Marku Perkoviću Thompsonu, a pjevač se za pomoć obratio hrvatskim političarima, Kolinda je u svom rasporedu odmah našla vremena za obranu pjevača koji se svojevremeno “proslavio” pjevanjem koljačke pjesme Jasenovac i Gradiška Stara. Predsjednica je poručila da su “zabrane kontraproduktivne” te da je “glazba tu da spaja ljude”. Ne treba ni spominjati da je zabrana Thompsonova nastupa u Mariboru i nakon toga ostala na snazi.

Čuveno laktarenje do Trumpa

Krajem svibnja Kolinda nas je “počastila” još jednom blamažom. Naime, na summitu NATO-a u Bruxellesu hrvatska predsjednica uporno se pokušavala progurati do američkog predsjednika Donalda Trumpa, a njezino naguravanje uhvatile su kamere.

Način na koji je gledala Trumpa nakon što je uspjela stati u njegovu blizinu najbolje je uopće ne komentirati, jer slike govore sve. Ako vam je tada bilo barem malo neugodno zbog osobe koja vas predstavlja u inozemstvu, niste jedini. Da stvar bude još gora, Kolinda je kasnije ustvrdila kako je laktarenjem do Trumpa – “radila svoj posao”.

Potkraj lipnja Kolinda, koja je ujedno i studentica na doktorskom studiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, našla je shodnim požaliti se na bolove u leđima i neudobne drvene stolice na fakultetu, ali ni bol u leđima nije ju spriječila da ode na inauguraciju četnika Aleksandra Vučića u Beograd. Novi srpski predsjednik njezin je dolazak, naravno, iskoristio kako bi ponosno utvrdio da je Hrvatska time pokazala poštovanje prema Srbiji.

Prve kritike Plenkovića, uzurpacija solarija, blamaža sa Stipetićem…

Nakon što je shvatila da joj brojni skandali ruše rejting, Kolinda se odlučila za zaokret u drugom dijelu godine te je političke bodove odlučila “ubrati” na – napadanju u javnosti omraženog premijera Plenkovića i njegove vlade. Krenula je pismom premijeru o problematici 330 tisuća blokiranih građana.

U predahu od seljenja svog ureda širom Hrvatske poput kakva putujućeg cirkusa, Kolinda je u srpnju našla vremena i za sebe, pa je tako sredinom mjeseca uzurpirala solarij u Zagrebu, u koji nije mogao ući nitko drugi osim nje.

Kad je Dalmaciju u srpnju gutao požar kakav se ne pamti, Kolinda je bila na svečanoj večeri u Salzburgu. Njezin angažman oko požara ostat će najviše upamćen po tvrdnji da je vojska trebala ranije izaći na teren, zbog čega je tankoćutni ministar obrane Damir Krstičević prvo ponudio ostavku pa je nedugo zatim povukao. Nakon Salzburga, predsjednica je ipak posjetila opožarenu Žrnovnicu, gdje joj je jedna revoltirana gospođa doviknula: “Je li vas sram?”

Skandalozne izjave koje je davala na proljeće vjerojatno su potakle Kolindu da se bolje pripremi za sljedeći TV intervju, pa je tako krajem srpnja u razgovoru za HRT odgovore čitala – s papira.

Da se ne snalazi baš najbolje u situacijama kad joj odgovori nisu napisani na papir, Kolinda je potvrdila odgovarajući na pitanje treba li Thompsona kazniti zbog ustaškog pozdrava “Za dom spremni”. Predsjednica, naime, dobro zna da se nije najbolje zamjeriti ekstremno desnom biračkom tijelu, zahvaljujući kojem i sjedi na Pantovčaku, pa i po cijenu izbjegavanja osude ustaškog pozdrava.

Početkom kolovoza Kolinda se po n-ti put izblamirala nakon što na obilježavanje predaje 21. korpusa JNA nije pozvala slavnog generala Petra Stipetića, a potom, ničim izazvana, ustvrdila da su se srpske snage na tom području – dobrovoljno predale. Demantirao ju je sam Stipetić, koji je vodio hrvatske snage u krvavoj bitki za Petrinju tijekom akcije Oluja.

>> Kako je Kolinda pljunula na proslavljenog generala iz Oluje i pokazala neznanje o Domovinskom ratu

Sredinom kolovoza Kolinda je otišla na put u Australiju, a i to je putovanje bilo obilježeno nizom većih ili manjih skandala. Ako i zanemarimo da su se Hrvatima u Australiji prodavale karte za njezino predavanje, Kolindino otkrivanje ploče postavljenje njoj u čast bilo je previše čak i za takvu predsjednicu. Unatoč svim činjenicama, Kolinda je u Australiji mrtva-hladna ustvrdila da “međunarodni rejting Hrvatske stalno raste”, a onda je na kraju svog posjeta zapjevala s australskim Hrvatima i ustvrdila da “Hrvatska nije mala zemlja” te kako “želi da Hrvatska bude velika”. Što je zapravo htjela reći, vjerojatno ne zna ni ona sama.

Nakon Australije na red je došao i Novi Zeland, u kojem je Kolinda napokon došla na svoje. Ponosno se fotografirala u Hobbitonu, u koji se, kao netko tko se ionako ponaša kao da živi u bajci, savršeno uklopila.

Cerekanje na Kornatu i ZDS kao “stari hrvatski pozdrav”

Kral ljeta je donio niz novih urnebesnih ili sramotnih, kako vam drago, trenutaka hrvatske predsjednice.

Predzadnji dan kolovoza predsjednica je bila na Kornatu na obilježavanju 10. obljetnice kornatske tragedije, najveće tragedije hrvatskog vatrogastva, ali i najveće mirnodopske tragedije u Hrvatskoj uopće.

Nažalost, predsjednica je, penjući se po kornatskom kamenjaru na kojem je 12 muškaraca prije deset godina živote izgubilo na najstrašniji mogući način, našla shodnim veselo se nasmijati i mahati fotoreporterima koji su je pratili.

Kolinda je nastavila s izgradnjom imidža “narodske predsjednice” kad je svoj izvještaj o putu u Australiju i Novi Zeland objavila u ženskom magazinu, ali ono najluđe tek je uslijedilo.

Naime, u javnosti se u rujnu dosta raspravljalo o HOS-ovoj ploči s ustaškim natpisom “Za dom spremni” postavljenoj u Jasenovcu, a o svemu se oglasila i Kolinda – iako bi bilo bolje da nije. Prvo su iz njezina ureda poručili da su “ustaše kompromitirale taj pozdrav”, a onda je Kolinda otišla i korak dalje, ustvrdivši tako u jednom intervjuu da je taj notorni ustaški pozdrav zapravo “stari hrvatski pozdrav”, čime se zapravo priklonila standardnim tezama ekstremne desnice (ali ne i Zlatka Hasanbegovića, koji priznaje da se radi o ustaškom pozdravu). Nedugo zatim malo je reterirala pa ustvrdila da je pozdrav ZDS – “teška tema”, a još nekoliko dana kasnije napokon je rekla da je pozdrav ZDS – neprihvatljiv.

Kako Kolinda doživljava kritike, a kako pohvale, najbolje je demonstrirao bivši branitelj Dubravko Črnjak, koji je još 2015. mjesecima slao argumentirane kritike na adresu njezina ureda – bez ikakvog odgovora. No zato je vrlo brzo dobio Kolindino pismo zahvale nakon što se odlučio na drugačiji pristup pa joj poslao nepismeno pismo u kojem slavi Karamarka i napada “komunističku sablast”.

Svađa s Majkama Srebrenice, smjena Domazeta-Loše i bruka u Pazinu

U rujnu je Kolindu zbog izjava o tisućama radikaliziranih islamista u BiH popljuvala i udruga Majke Srebrenice, a ona im je uzvratila kako se “ne osjeća kraljicom Balkana” (kako ju je svojevremeno bile nazvala upravo ta udruga).

Istog mjeseca Kolinda je smijenila svog dotadašnjeg člana Vijeća za domovinsku sigurnost Davora Domazeta-Lošu, koji je ustvrdio da bi “hrvatska pješadija mogla za 48 sati biti u Ljubljani”. Što je taj notorni teoretičar zavjera uopće radio u predsjedničinom Vijeću za domovinsku sigurnost, Kolinda nije nikad objasnila.

Svoj populistički pohod po Hrvatskoj predsjednica je nastavila plesanjem šokačkog kola u Vinkovcima, a potom i patetičnim dodirivanjem stakla iza kojeg se nalazio leš katoličkog sveca Leopolda Mandića, koji je crkva danima razvlačila po Hrvatskoj.

Jedno od rijetkih mjesta na kojem Kolindin populizam nije naišao na dobar odjek je, naravno – Istra. Tako je krajem rujna izviždana u Pazinu nakon što je na obilježavanju 74. obljetnice donošenja Pazinskih ugovora o sjedinjenju Istre s maticom zemljom rekla da je u Drugom svjetskom ratu “poseban doprinos narodnoj borbi za slobodu dalo katoličko svećenstvo”.

Kad ti pada popularnost – napadni nekog tko je još manje popularan

Potkraj godine Kolinda je, suočena s nemalim padom popularnosti, odlučila zaigrati na provjerenu kartu – žestoku kritiku nepopularne vlade.

Tako je na ”Danu velikih planova” krajem rujna ozbiljno kritizirala izvršnu vlast zbog muljanja s brojem nezaposlenih, demografske katastrofe i neadekvatnog gospodarskog rasta.

U listopadu se u Moskvi susrela s ruskim predsjednikom Putinom, a on je bez najave na taj sastanak pozvao i šefa ruske Sberbanke, kojoj posrnuli Agrokor duguje više od milijarde eura. Kolinda se tada ponudila da bude posrednik između Sberbanke i “ovlaštenih institucija”, da bi nedugo nakon toga ustvrdila da nije “ni ovlaštena ni kompetentna” za nuđenje rješenja problema u tom sporu. Dok je bila u Rusiji, nije zaboravila u Hrvatsku pozvati ruskog patrijarha Pavla, čovjeka koji tvrdi da su homoseksualci – znak apokalipse.

Krajem listopada otvorila svoj je ured privremeno preselila u Dubrovačko-neretvansku županiju, u kojoj je govorila o “Pelješačkom mostu”.

U Dubrovniku ju je zateklo i pitanje o mogućoj obnovi postupka pred Povjerenstvom za sukob interesa zbog večere koju je za hrvatsku predsjednicu organizirao Zdravko Mamić. Tada se predsjednica jako unervozila pa ustvrdila da šefica tog povjerenstva, Dalija Orešković, protiv nje vodi “osobni rat”.

Desetak dana nakon što je, prema istraživanju Crobarometar, popularnost predsjednice pala četvrti mjesec zaredom, Kolinda je odlučila napasti Plenkovićevu vladu kao nikad dotad. Priznala je da je situacija u zemlji itekako zabrinjavajuća i da nas po gospodarskom rastu pretječu zemlje koje su nekad bile puno gore od nas. Odjednom za depresivno stanje u zemlji više nisu bili krivi mediji, nego vlada koju je podržavala sve vrijeme. Nakon toga uslijedio je još žešći napad na izvršnu vlast, koji će ostati upamćen po tvrdnji da “u Hrvatskoj vlada izvanredno stanje”, a sve više istaknutih HDZ-ovaca govorilo je kako ne prihvaća takve ocjene.



Napokon priznala da joj je Mamić organizirao proslavu rođendana

U studenom je napokon priznala ono što je odbijala komentirati više od godine dana – činjenicu da joj je Zdravko Mamić organizirao proslavu rođendana. Dodala je i kako je “gospodin Mamić organizirao razne večere” za nju, pa dodala kako “ne vidi zašto je to tema”.

U silnoj kritici vlade zbog demografske katastrofe Kolindi je pobjegla i jedna prilično važna istina pa je tako, vjerojatno nesvjesna da govori u ime svih uhljeba, izrekla: “Ako ostanemo bez radne snage, neće nas imati tko hraniti.”

No Kolinda ne bi bila Kolinda da se može suzdržati od, blago rečeno, blesavih izjava, pa je tako u uništenoj i siromašnoj Škabrnji sredinom studenog ustvrdila kako “ovdje život cvjeta”.

Uvijek vjerna ekstremnoj desnici, Kolinda je krajem studenog otišla na promociju knjige bivšeg komunista i čuvenog konvertita Zdravka Tomca, koji je pred njom izgovorio: “Danas se borimo s ateistima”, na što je “predsjednica svih građana” ostala mirno sjediti. Što bi bilo da netko pred njom na javnom skupu izjavi “danas se borimo protiv katolika”, nećemo nikad doznati.

Slavila Praljka pa pozvala neonacista na božićni domjenak

Nakon samoubojstva ratnog zločinca Slobodana Praljka predsjednica se hitno vratila u Hrvatsku s Islanda te se obratila javnosti ustvrdivši da je “Praljkov čin duboko dirnuo hrvatsku narod”, a usput je, naravno, napala i Haški sud, među čijim osnivačima je i Republika Hrvatska.

Koliko poštuje UN-ov Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, Kolinda je pokazala i u govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a, u kojem je oštro kritizirala Haški sud. Predsjednica je, uz to, ustvrdila kako nema namjeru oduzeti odličja Praljku i ostalim ratnim zločincima, unatoč zakonskim propisima koji je na to obvezuju. Populizam je Kolindi ionako važniji od tamo nekih zakona.

Krajem godine Kolinda se u više navrata obrušila i na Poreznu upravu i time si priskrbila još nekoliko jeftino zarađenih političkih bodova, a njezina putovanja po Hrvatskoj vjerojatno ipak najbolje sažima selfie s devom u Đurđevcu.

Djeca joj recitiraju pjesmice, a ona poziva neonacista na domjenak

Za kraj godine Kolinda je u svoj ured na Pantovčaku prvo pozvala građane, čija djeca su joj recitirala pjesmice kojih bi se posramio i Tito, čovjek čiju je bistu pompozno izbacila s Pantovčaka

Godinu je zaokružila na sebi svojstven način – pozivanjem neonacista Velimira Bujanca na božićni domjenak.

Vidi još:  Predsjedničin ‘čovjek’ udara po Plenkoviću: Evo zašto svi pričaju o njenoj tehničkoj Vladi

Share Button
Izvor :

index

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close