Headline News

“Tuđman, Bobetko, Končar… bili su dio Titova pokreta”

Antifašistička liga RH, uz podršku većeg broja organizacija civilnog društva i nekih političkih stranaka, organizirala je obilježavanje i proslavu Dana antifašističke borbe na Trgu maršala Tita da bi, istaknuli su, upozorili na nastojanja da se promjeni ime Trga. 19:39Povjesničar Hrvoje Klasić rekao da su heroji preko noći postali zločinci i obrnuto. “Rade Končar, Nada Dimić, […]

image_pdfimage_print

Antifašistička liga RH, uz podršku većeg broja organizacija civilnog društva i nekih političkih stranaka, organizirala je obilježavanje i proslavu Dana antifašističke borbe na Trgu maršala Tita da bi, istaknuli su, upozorili na nastojanja da se promjeni ime Trga.





19:39
Povjesničar Hrvoje Klasić rekao da su heroji preko noći postali zločinci i obrnuto.

“Rade Končar, Nada Dimić, Josip Kraš, Ivo Lola Ribar … nisu samo imena tvornica, to su imena hrvatskih narodnih heroja, kojima se društvo odužilo 1945. nazivajući njihovim imenima tvornice, ulice … isto to društvo ’91. ih je odlučilo kazniti – od heroja postali su preko noći zločinci. Mnogi su odgovorni za to, a među njima je i njihov partijski sudrug Franjo Tuđman, on to nije smio dopustiti, niti Janko Bobetko, niti Martin Špegelj, ali pak nešto povezuje njih i Nadu Dimić i Radu Končara – svi su oni pripadali istom oslobodilačkom pokretu koji je organizirao i u pobjede vodio Josip Broz Tito”, upozorio je povjesničar Hrvoje Klasić.

19:28  “Antifašizam nema alternativu. Nije je imao 1941., nema je danas. Fašizam je bio mrak i ništa drugo osim mraka. Fašizam je bio čisto zlo, prezir prema svemu ljudskome, drugačijima”, upozorila je feministkinja Marijana Bijelić, dodajući da kritika ne može biti iskorištena za relativizaciju te podsjetila da su žene u SFRJ dobile temeljna politička prava, koja su izborile partizanke.

Izvor: N1

19:22  “Vjerujem da svi znamo danas da postoje linije s kojih se ne ide i postoje crte s kojih se ne uzmiče. Ta je crta danas ovaj Trg koji ime maršala Tita nosi to ime 71 godinu i nosit će ga barem još 10 puta toliko. Trg maršala Tita barometar je i bilo Zagreba po kojem se vidi koliko se grad sjeća svoje herojske prošlosti. Grad koji se srami partizanske prošlosti osuđen je na zaborav, zapravo na smrt”, upozorila je kazališna redateljica i sveučilišna profesorica Snježana Banović.

Izvor: N1

19:19 Danas su lupljeni temelji za antifašitičku Hrvatsku i TIto je vodio borbu, a sada imamo pokušaje revizionizma. RH je snažno utemeljena na antifašizmu i tu ne smije biti upitnika, sumnji , nedoumica, a Hrvatska ima puno važnijih problema od promjene imena trga, upozorio je šef SDP-a Davor Bernardić.

Što se tiče toga u Brezovici nije bilo nikoga iz državnoga vrha, kazao je da “ne možemo biti antifašisti samo u Europi. Za nas u SDP-u nema dvojbe. Temelje moderne Hrvatske i Europe antifašizam treba slaviti jer smo u situaciji da mladi ljudi iz obijesti crtaju kukaste križeve i dižu desnicu u zrak , i treba se pitati što je sa školstvom i gdje je zakazalo društvo”.

“Za dom spremni” je pozdrav koji nam nije prihvatljiv, hrvatskim braniteljima kapa do poda, HOS-ovcima, ali ovaj pozdrav nije prihvatljiv i ne treba nam nikakvo povjerenstvo jer je to ustaški pozdrav, zaključio je Bernardić.

Izvor: N1

19:11 “U zadnjih 25 godina uklonjeno je 220 spomenika kojim se obilježavalo antifašitičko sjećanje. Trg maršala Tita je jedina ostavština uz poneku ulicu koja komemorira zagrebačko sjećanje na te ljude. To je bila jedna poptuno štetna dinamika koja je pokušala prekorijti sjećanje grada na antifašističku tradiciju”, kazao je Josip Jagić iz Mreže antifašistkinja Zagreba.




Jagić kaže da je sramotno što se tolerira fašizacija društva, a što svjedoči i ploča u Jasenovcu s natpisom “Za dom spremni.”

“Mislim da je za to odgovornost džavnih institucija ogroma, od Karamarkove vlade pa nadalje. Državne institucije su te koje promoviraju ustašizaciju društva. To je tragedija našega društva i sramota koje se dogaađa u našem društvu, pokušaju se rehabilitirati ustaški elementi”, kazao je Jagić.

Komentirao je i prijedlog Zlatka Hasanbegovića da se poništiti 22. lipnja kao državni praznik: “Svi znamo tko je Hasnabegović i što zastupa, a mogu samo reći da je to sramotno i neprihvatljivo.”

Josip Jagić

18:57 Sve se više ljudi okuplja na Trgu maršala Tita na prosvjedu koji organizira inicijativa Saveza društava Josip Broz Tito, okupljanje organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista (SAB), Antifašistička liga i Srpsko narodno vijeće te stranke Radnička fronta, Nova ljevica, Nova Hrvatska i Zagreb je naš.

18:45 Organizatori očekuju da će na prosvjed doći oko 1.000 ljudi, a u razgovoru za N1 Jovan Vejnović iz Saveza društava Josip Broz Tito upozorio je da je “U Hrvatskoj danas ima toliko stvari koje mirišu na neofašizam i filoustaštvo da to mora zabrinjavati ljude. Mislim na marševe crnokošuljaša, na izjave da treba znati gdje je mjesto manjinama, na poruku studentima zagrebačkog Filozofskog fakulteta da njihov problem treba rješavati palicom, a to su samo neki od elemenata”.




Komentirajući Hasanbegovićevu izjavu da treba poništiti 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe, Vejnović je podsjetio da antifašizam slavi cijela Europa i da je njegova izjava bez ikakve osnove.

Jovan VejnovićIzvor: N1

Vejnović smatra da “ime Trg maršala Tita nije osnovni problem, nego oni koji ga napadaju preko tog simbola napadaju sve što se dogodilo od 1945. godine i što smo učinili kao doprinos današnjoj europskoj kulturi i civilizaciji”.

Komentirajući činjenicu da u Brezovici nije bilo nikoga iz državnog vrha, Vejnović je kazao: “Mi imamo antifašizam za Bruxelles i za vanjske potrebe, ali ovdje se antifašizam želi bez partizana i Tita”.

18:20 Sjećanje na dio povijesti Republike Hrvatske vezan uz 22. lipanj jedan je od najsvjetlijih dijelova i važno je sjećati ga se, kazao je Zoran Pusić iz Antifašističke lige RH u razgovoru za Dnevnik N1 televizije uoči prosvjeda, a komentirajući tvrdnju nezvisnog saborskog zastupnik Zlatka Hasanbegovića da bi trebalo poništiti 22. lipanj kao državni blagdan.

Izvor: N1

Tito je jedan od najzaslužnijih što taj dan obilježavamo, podsjetio je Pusić govoreći o prosvjedu za Trg maršal Tita: “Smatramo da se ne radi o povijesnoj ulozi Tita, o kojoj bi se moglo svašta raspravljati, nego o vrijednostima u čiju su obranu stali i koje su i danas jednako važne”.




Što se tiče najavljenog referenduma, Pusić je istaknuo: “Nije u našoj mogućnosti da na to utječemo, ako demokratski izabrani gradončelnik to raspiše, bit će referenduma”.

Neki se, međutim, referendumu protive, poput Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih, a Pusić je rekao: “Neki ljudi su na nas bacali godinama kamenje, boce, bombe sa suzavcem kad smo tražili da vrati ime Trgu žrtava fašizma, što su one kome skrivile? Ne radi se o tome, nego da su važne vrijednosti kao što su jednakost, jednakopravnost pred zakonom – neki ljudi u takvom društvu ne žele živjeti”.

Kazao je da se protuprosvjednicima ne nada, ali i da nema informacija o tome.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, podsjetimo, pripremio je prijedlog referenduma o imenu Trga maršala Tita, koji će biti spreman za sjednicu Gradske skupštine nakon konstituiranja u srpnju, ali neizvjesno je hoće li Skupština prihvatiti gradonačelnikov prijedlog.



Share Button
Izvor :

n1info

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close