Headline News

U Srbiji vršlja oko 150 agenata, evo gde se kriju i kakvi su im zadaci

Strani tajni agenti vršljaju tamo i gde ne bi smelo da ih bude. Na desetine ih je u ministarstvima i javnim preduzećima, pa čak i u vojsci i policiji, gde zaposleni prolaze kroz najdetaljnije bezbednosne provere. Slučaj Čeda Čolovića, nekadašnjeg oficira Vojske RSK, koji je odavao podatke hrvatskoj tajnoj službi, po mnogo čemu je specifičan. […]

image_pdfimage_print

Strani tajni agenti vršljaju tamo i gde ne bi smelo da ih bude. Na desetine ih je u ministarstvima i javnim preduzećima, pa čak i u vojsci i policiji, gde zaposleni prolaze kroz najdetaljnije bezbednosne provere.

Slučaj Čeda Čolovića, nekadašnjeg oficira Vojske RSK, koji je odavao podatke hrvatskoj tajnoj službi, po mnogo čemu je specifičan. Reč je o penzionisanom generalu, invalidu, čije privođenje je javno obelodanjeno. To je pre njega u poslednjih 25 godina učinjeno svega četiri puta.

Hapšenja špijuna

Kako su nam ispričali nekadašnji bezbednjaci, prvo javno hapšenje bilo je početkom devedesetih, kada je priveden australijski tajni agent. Tokom rata na KiM uhapšeni su pripadnici grupe “Pauk” , koji su radili za francusku obaveštajnu službu na Kosovu, a pre nekoliko godina u špijunaži je uhvaćen jedan službenik Narodne banke Srbije.

 

– Vrhunac je hapšenje Momčila Perišića, tada načelnika Generalštaba VJ, koji je uhvaćen na delu, dok je predavao dokumenta sa oznakom vojne tajne američkom diplomati. Od sudskog gonjenja se uglavnom odustaje, a na te slučajeve se zaboravlja ili se zataškavaju. Tužilaštvu i sudovima se sugeriše da ih ostave po strani – objašnjava za “Blic” Božo Spasić, bivši operativac Državne bezbednosti.

Srpske tajne službe uglavnom ne pribegavaju hapšenjima. Po rečima Spasića, kada dođe do otkrivanja stranih agenata, stupaju u kontakt sa njihovim obaveštajnim službama, a zatim počinje trgovina.

– Razmenjuju se zatvorenici, koji nisu optuženi za teška krivična dela, ili politički osuđenici. Uglavnom se radi o ljudima koji nisu osumnjičeni za špijunske aktivnosti. Razmenjuju se informacije o trećim zemljama, traži se novac ili usluge druge vrste. Neretko se stupa u kontakt sa otkrivenim špijunom i sa njim započinje dvostruka igra. On tada prosleđuje podatke koju želi zemlja u kojoj otkriven – priča Spasić i dodaje da se hapšenja događaju u slučajevima “potrošenih agenata”.

Vidi još:  Sutra u Zagrebu presuda vojnim špijunima optuženima za nestanak novca namijenjenog doušnicima

Oko 150 stranih agenata u Srbiji

Ne postoji ambasada u Beogradu koja nema službenika koji je zadužen za špijunažu. On od srpskih građana prikuplja podatke koje su interesantne za njegovu zemlju. Ipak, Spasić navodi da se takvi poslovi u diplomatiji smatraju legalnim pokušajima špijuniranja i da najveća kazna može da bude proterivanje iz zemlje domaćina.

U ovom trenutku u Srbiji aktivno deluje i prikuplja informacije oko 150 špijuna, a veliki broj njih infiltriran je u državne institucije. Kako navodi sagovornik “Blica”, bez toga ne postoji agentura.

– Iako svi zaposleni prolaze kroz rešeto prilikom zapošljavanja u ministarstvima vojske i policije, strane obaveštaje službe uspevaju da tamo proguraju svoje ljude ili vrbuju zaposlene – kaže Spasić.

Foto: Profimedia

Najviše tajnih agenata dolazi iz Engleske, Nemačke, Rusije, Kine i Amerike, a veoma su aktivni i pripadnici hrvatske, albanske, kosovske, pa čak i rumunske obaveštajne službe. Infrastrukturno su najjači Kinezi, a najaktivniji su Hrvati i Rumuni, koji su kao uslov za napredovanje u evrointegracijama naveli vlaško pitanje.

Šta zanima strane obaveštajne službe:

  • Nemci – prikupljaju podatke o migrantima, saradnji Srbije sa Rusijom
  • Hrvati – delovanja Vojske Srbije i ekonomske aktivnosti
  • Rusi – od delovanja Vojske Srbije, preko ekonomije i crkve, do odnosa sa EU
  • Kinezi – ekonomske aktivnosti
  • Rumuni – odnos prema vlaškoj manjini
  • Crnogorci – prate njihove kriminalce po Srbiji

Predstavnici zemalja u koje odlaze članovi srpskog državnog aparata uglavnom su do detalja upoznati sa stavovima Srbije po svim temama o kojima je predviđeno da se razgovara.

– Neretko se tu primenjuje princip diplomatske tašne – na pola sata se “izgube” važni dokumenti nekog državnog funkcionera. Druga strana potpuno pripremljan i sa spremnim odgovorima dolazi na sastanak – ističe naš sagovornik.

Vidi još:  AGENT TUŽIO SOA-u I POBIJEDIO: ‘Pretraživali su me na neuobičajen način, a ravnatelj me pritom vrijeđao’

Share Button
Izvor :

blic.rs

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close