Headline News

Udruga Lipa uputila otvorena pitanja Kujundžiću: Otkud vama pravo da prosuđujete ljudske potrebe?

MILAN KUJUNDŽIĆ, ministar zdravstva, najavio je da će država u narednih šest mjeseci pronaći nove tri milijarde kuna kako bi se pokrio rastući manjak zdravstvenog sustava. Tim povodom udruga poreznih obveznika Lipa, ministru Kujundžiću uputila je nekoliko pitanja. “U nedavnom intervjuu Dnevniku Nove TV, u skupinu proizvoda na koje mislite uvesti dodatne namete uvrstili ste […]

image_pdfimage_print

MILAN KUJUNDŽIĆ, ministar zdravstva, najavio je da će država u narednih šest mjeseci pronaći nove tri milijarde kuna kako bi se pokrio rastući manjak zdravstvenog sustava.

Tim povodom udruga poreznih obveznika Lipa, ministru Kujundžiću uputila je nekoliko pitanja.
“U nedavnom intervjuu Dnevniku Nove TV, u skupinu proizvoda na koje mislite uvesti dodatne namete uvrstili ste i telefone, napominjući da to (uz alkohol, cigarete i igre na sreću koje nazivate „kockom“) ‘najmanje ugrožava standard građana”’.

Kažete ‘treba uzeti svugdje po malo iz izvora koji ne ugrožavaju standard većine građana’. Prevedeno, treba ga tražiti u prostoru onoga što šteti, a štete cigarete i alkohol. To su dva moguća izvora, a ostali izvori mogu biti telefoni, gorivo, imovni cenzus, može biti nešto i u dopunskom osiguranju.”

Jesu li mobiteli luksuz?

Mislite li vi, uistinu, da u 2017. godini mobiteli predstavljaju nekakav luksuz? I otkud vama pravo da prosuđujete ljudske potrebe i vrednujete ih prema vašim osobnim mjerilima? Jeste li svjesni iznosa poreza i trošarina koje se već plaćaju na cigarete i alkoholna pića? I što znači najava dodatnog opterećenja po kriteriju imovinskog cenzusa? Nisu li građani već opterećeni progresivnim oporezivanjem dohotka? Nismo li nedavno uveli porez na kapitalnu dobit i štednju?

“Mislim da će većina Hrvata prihvatiti ovaj prijedlog i da će prepoznati da je zdravlje važnije od toga malog otpora”, kažete.

Gospodine Kujundžić, na čemu bazirate svoj optimizam? Nije li vam sveopći otpor porezu na nekretnine nešto pokazao?

Hrvatska je porezno razmjerno visoko opterećena zemlja. Porezno opterećenje je iznad svih, nama usporedivih, zemalja bivše tranzicije koje su, gotovo sve, Hrvatsku pretekle po stupnju razvoja.

Gospodine ministre, mislite li da se rješenje uopće može tražiti na prihodovnoj strani, uzevši u obzir prethodnu činjenicu?

Svojedobno ste izjavili da ste svjesni da u hrvatskom zdravstvu postoje preopterećeni ali i vrlo nisko opterećeni liječnici kao i ostali zdravstveni radnici. Ne mislite li da se u tom paradoksu skriva ogromna rezerva u sustavu?

Nedavno ste priznali činjenicu da oko 20 posto pacijenata ne dolazi na ugovorene preglede, a postotak onih koji otkažu je samo 20 posto. Povodom toga izjavili ste da „na tom tragu imamo i pilot-projekt sa SMS porukama gdje pacijentima šaljemo poruku da potvrde dolazak, jer ako ne mogu doći, taj termin dat ćemo nekome drugome. Naravno, trebamo još raditi kako bi se svijest pacijenata razvila“ te da „svi moramo biti odgovorni.“

Preodgajanje ljudi?

Ne mislite li da smo davno iza sebe ostavili privid o preodgajanju ljudi? Vi stvarno mislite da se ozbiljna reforma može graditi na apelima?

Vjerujete li vi uistinu da ćete spriječiti odlazak mlađih liječnika i medicinskih sestri samo povećanjem plaća? Ili bi ste se možda trebali pozabaviti klanovskim mrežama koje blokiraju znanstveno i stručno napredovanje izvrsnih a potiču nepotizam, poslušnost i goli karijerizam?

Zar ne bi otvaranje većeg prostora ugovaranja usluga s privatnim sektorom, kako bi se potaklo zdravu konkurenciju a time i trgnulo uspavani javni zdravstveni sektor, bilo logično i fer u zemlji koja se davno opredijelila za tržišno natjecanje?

Ne bili bilo poželjno i u duhu europskih direktiva, otvoriti veći prostor privatnim osiguravateljima te time natjerati i HZZO na veću efikasnost?

Nije li došlo vrijeme da se sustav reformira?

I na kraju: slažete li se da je konačno došlo vrijeme da se zdravstveni sustav reformira tako da se zadovolje oba temeljna načela do kojih nam je svima stalo: učinkovitost i pravičnost?

Učinkovitost na način da se počnu mjeriti rezultati prema unaprijed određenim pokazateljima a pravičnost da se tako izmjereni učinci pretoče u nagrade onima koji su tu nagradu zaslužili a onima drugima poruči da se moraju više potruditi.

A ako u tako postavljenom, reformiranom sustavu, ipak bude potrebe za dodatnim sredstvima, opravdano je razmisliti o izvorima prihoda. Izvorima za koje također postoje i neke druge mogućnosti a ne samo povećanje poreza. Primjerice, da različite povlaštene skupine također sudjeluju u podmirenju troškova, kao i svi ostali građani. Nije li bizarno da u našoj zemlji čak 800.000 građana koristi povlastice dopunskog zdravstvenog osiguranja a da ga pritom ne plaća?

Tek na kraju, kad se iscrpe gornje mogućnosti, smatramo da bi bilo prihvatljivo povećati iznos dopunskog osiguranja i učiniti ga nešto primjerenijim objektivno visokim troškovima modernog zdravstva.

Ne bili tek tada mogli s pravom kazati da smo sve učinili da izgradimo učinkovito javno zdravstvo na zadovoljstvo pacijenata, što bi morao biti najviši cilj zdravstvenog sustava na čelu kojeg se nalazite?

Vidi još:  Kakav fijasko Kujundžića: Htio je izvući novac od građana, ali nitko mu ne vjeruje

Share Button
Izvor :

index

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close