Utajili milijune kuna poreza za Veliku Gospu pa se okomili na novinara: Pljunut ću te nasred pijace, j…m ti sve mrtvo i živo!

Nakon što je “Slobodna” u prošlonedjeljnom prilogu Magazin pod naslovom “Sinjski ugostitelji su na Veliku Gospu bezočno nasamarili državu” objavila članak o fiskaliziranom prometu sinjskih ugostitelja uz blagdan Velike Gospe i proslave sinjske nebeske zaštitnice Gospe Sinjske za dane 13., 14. i 15. kolovoza u visini od 824.034,37 kuna, kada je kroz Sinj prošlo puno […]

image_pdfimage_print

Nakon što je “Slobodna” u prošlonedjeljnom prilogu Magazin pod naslovom “Sinjski ugostitelji su na Veliku Gospu bezočno nasamarili državu” objavila članak o fiskaliziranom prometu sinjskih ugostitelja uz blagdan Velike Gospe i proslave sinjske nebeske zaštitnice Gospe Sinjske za dane 13., 14. i 15. kolovoza u visini od 824.034,37 kuna, kada je kroz Sinj prošlo puno više od 100 tisuća hodočasnika, uz komentar da je to tek manji dio realno ostvarenog prometa, u alkarskom gradu, ali i puno šire, razvila se žestoka rasprava pro et contra.

Na jednoj strani su bili glasni pojedinci koji brane ugostitelje, kao i sami vlasnici kafića i restorana, a na drugoj su opet manje glasni oni koji bi htjeli da se na ostvarene prihode plaćaju porezi. Jer, naravno, iz tih poreza finaciraju se mirovine, zdravstvo, školstvo…

– Niste možda ni svjesni koliko ste pogodili “u sridu”. Ja imam dva ugostiteljska objekta i za sve što se proda izdajemo fiskalni račun. U navedena tri dana imali smo promet nešto veći od 140.000 kuna. Znam da je jedan kolega, koji također registrira sav promet fiskalnim računima, imao promet nešto manji od 100 tisuća kuna. Nas dvojica smo, dakle, ostvarila više od četvrtine prijavljenog prometa. To je smiješno – potvrdio nam je jedan sinjski ugostitelj uz, naravno, zahtjev da mu ne spominjemo ime kako ne bi navukao dodatni bijes kolega već otvoreno iskazan njihovom spoznajom da on za sve izdaje račune.

Potaknuti i tom tvrdnjom Poreznoj upravi uputili smo novi set pitanja: Je li u ta tri dana, kada je kroz Sinj prošlo više od 100 tisuća hodočasnika i nekoliko desetaka tisuća vjernika iz Sinja i Cetinske krajine, inspekcija Porezne uprave u Sinju obavljala nadzor nad izdavanjem fiskalnih računa? Ako jest, kakvi su rezultati? Ako nije, zašto nije, te što poslije svega planirate poduzeti? Ako je izostao nadzor, smatrate li to propustom te hoće li netko za to odgovarati?

U odgovoru Porezna uprava navodi da njihov Područni ured Dalmacija “kontinuirano provodi nadzore fiskalizacije kod svih poreznih obveznika koji posluju s gotovinom” te da se “tijekom turističke sezone provode pojačani nadzori fiskalizacije i naplate uz ispomoć inspektora iz unutrašnjosti”. Dodaju da su “nadzorne aktivnosti usmjerene u dva pravca, i to na: prvo, nadzor neurednih poreznih obveznika odabranih temeljem provedene analize rizika i, drugo, nadzor/praćenje manifestacija kojim su obuhvaćeni porezni obveznici organizatori manifestacija, ali i porezni obveznici značajnije gospodarske snage koji izravno ili neizravno sudjeluju u njima, odnosno za koje se očekuje da će tijekom održavanja istih ostvarivati značajniji promet.

Vidi još:  Glavno da smo mi ostali na vlasti…

Temeljem provedene analize rizika obavljen je odabir poreznih obveznika za nadzor, i to: u Sinju za vrijeme održavanja Sinjske alke od 6. do 7. 8. 2016. godine”. Od ostalih manifestacija na području Područnog ureda Dalmacija porezni inspektori su u razdoblju od 13. do 16. 8. 2016. godine imali pojačanu kontrolu na još dva događaja: Maraton lađa u Metkoviću i koncert na Viru.

U odgovoru Porezna uprava još je navela: “Prema podacima kojima raspolaže Porezna uprava, u kolovozu 2016. godine je u odnosu na prethodne godine u Sinju smanjen broj poreznih obveznika – ugostitelja, međutim, promatrano u odnosu na blagdan Velike Gospe (15. i 16. 8.), ugostitelji su fiskalizirali račune s prometom 17,5% većim u odnosu na 2015. godinu.

Napominjemo da je Područni ured Dalmacija samo u kolovozu ove godine (do danas, 30. kolovoza) obavio 358 nadzora fiskalizacije, od čega su u 139 nadzora utvrđene nepravilnosti (38%), što potvrđuje da se u Područnom uredu Dalmacija po pitanju poreznog nadzora analitički i planski pristupa, pa tako i u nadzorima fiskalizacije.”

Iz odgovora se, dakle, ipak dade zaključiti kako sinjski ugostitelji nisu bili na meti pojačanog nadzora poreznih inspektora u dane kada su Sinj preplavile kolone hodočasnika koje je trebalo nahraniti i napojiti, već su to bili tjedan ranije, uoči i na dan 301. Alke, kada je broj gostiju u Sinju bio 5 do 10 puta manji nego u nadolazeće blagdanske dane.

U međuvremenu u Sinju se, na Facebook stranici “Volim Sinj”, koja često služi za prozivanje i blaćenje neistomišljenika, zbog objavljenih podataka o fiskaliziranom prometu sinjskih ugostitelja u dane blagdana Velike Gospe i razložnoj pretpostavci o velikoj utaji prometa te samim tim i poreza, otvorila hajka na – novinara, autora objavljenog članka od prije sedam dana i potpisnika ovih redaka

Na zidu spomenute grupe “Volim Sinj” Ante Budimir Bubinho tekst koji je na web-stranici “Slobodne” objavljen 29. kolovoza u 8.16 sati prenio je istoga dana u 14.27 sati, uz komentar “sinj se pojavljiva po portalima ako su dani alke i gospe, politika ili ako kao sad npr”. Već u 14.57 sati prva se komentarom javila meni nepoznata osoba pod profilom M.B. Barać. U komentaru stoji: “Pi… vam materina sto je s marijom bistricom sto je s trsatom sto je s aljmasom. Sto je tamo s ugostiteljima. Gamadi jedna novinarska je… vam mater a tebi toni paštar je… sve mrtvo i zivo podrepu jedan novinarski.”

Vidi još:  Njonjo: Naša konkurencija još mora pojesti puno žganaca

Odmah potom isti autor mi je poručio: “Pljunut cu te nasred pijace i nabit nogom u guzicu.” Javili su se još neki, sudeći po vokabularu, istomišljenici M.B. Baraća. Kao na primjer osoba koja se javlja pod profilom Dražen Pavlović, a koja je u svom komentaru navela: “Kad je to TONI PAŠTAR napisa nešto lipo o Sinju… morate razumit da čoviku triba njemu nije VELIKA GOSPA jer on to ne štuje al ovi članak je barem 500 hrvatski kuna koje voli da ni sam to nemere opisat.. hehe…”

Poslije ovoga sam se upitao je li, možda, autor toga komentara osoba koja je prije desetak godina za Veliku Gospu kamionom blokirala ulaz u dvorište Franjevačkog samostana. Tada se, naime, dogodilo da su iz nekih braniteljskih udruga planirali hodočasnicima naplaćivati parking u dvorištu Franjevačke klasične gimnazije.

Kad su franjevci ustrajali da se hodočasnicima dvorište otvori bez naplate, uslijedila je blokada pristupa dvorištu Franjevačkog samostana pa je uredovala i policija. Tako je, dakle, dotični, ako je o njemu riječ, štovao Gospu!? I dok sam ja bio u dvojbi ponovno se, reagirajući na objavu Dražena Pavlovića, javio M.B. Barać, pri čemu je fokus s mene prenio na Pavlovića.

M.B. Barać mu je napisao: “Evo javio se i pajo pavlovic hvidra a tko ce drugi nego oni. oni muzu drzavu do zadnje kapi. Samo cu mu postavit jedno pitanje. KOLIKO SI PLATIO KNJIGE SVOJOJ DJECI.” Kako je daljnja rasprava krenula u drugom smjeru, ja sam odlučio podnijeti kaznenu prijavu protiv M.B. Baraća znajući kako od takvih ne bi trebalo biti iznenađenje da verbalna prijetnja preraste u stvarnu.

E-poštom na adresu odgovorne osobe u PP Sinj uputio sam prijavu 30. kolovoza u 12.39 sati. Nedugo potom uslijedio je telefonski poziv. Iz PP Sinj su me pozvali da, ako mogu, dođem u postaju radi dodatnih pojašnjenja. Mladi, vrlo pristojni inspektor rutinski je obavio posao i za manje od pola sata dao mi na potpis tri dokumenta koji su sastavni dio kaznene prijave.

Vidi još:  CULEJ JR. NEDAVNO SE HVALIO TATINOM SABORSKOM PLAĆOM, SAD SE OPET BAHATI: ‘Ne jedemo mi sendviče’

Sve je završilo nešto prije 14 sati. Istoga dana u 17.13 sati M.B. Barać na Facebooku je objavio: “Pazi sto pises meni je smrad upravo poslao policiju na vrata.” U 17.21 sati Ante Budumir Bubihno pita: “Ali se doslo do toga da se treba paziti sto pises hehehehe.” Uslijedile su dvije objave M.B. Barać. Prva u 17.23 minute u kojoj kaže: “Pa sad mi policija bila u kuci” i druga, minutu kasnije, u kojoj precizira: “Ima sat vremena.”

SINJANI SE BUSAJU U PRSA DA SU VELIKI HRVATI, ALI NE I KADA TREBA PLATITI POREZ

Sad je već posve bjelodano da postoji više tipova hrvatstva i Hrvata. Jedan je, na primjer, glasni tip – to su oni časni pojedinci za koje kažemo da se busaju u prsa dokazujući svoje domoljublje, ako već i junačkom desnicom ne mjere visinu kukuruza. Drugi je tzv. tihi tip – ti sumnjivi građani obično vele da svoj patriotizam nose u sebi, uz prozirnu izliku da bi se taj patriotizam tobože trebao mjeriti poznavanjem hrvatskog jezika, kulture i povijesti, te poštivanjem pravne države i plaćanjem poreza.

Nedvojbeno je da ovaj drugi tip građana čine smutljivci i jalnuški diletanti, jer otkad to pravi i glasni Hrvat plaća harače i poreze? Harač se morao plaćati Turcima, a porez Beogradu: pa nismo se valjda borili protiv Jugoslavije da bismo sada plaćali dadžbine Zagrebu i nekoj, kako ono bješe, Poreznoj upravi?

Čini se da dobar dio sinjskih ugostitelja spada u ovu prvu skupinu časnih Hrvata, koji znaju da je plaćanje poreza obična jugoslavenska smicalica. Zato su oni, sveudilj se busajući u prsa junačko-hrvatska, u tri udarnička dana uoči i na blagdan Velike Gospe zaobišli boljševičku fiskalizaciju i Poreznoj upravi prijavili otprilike 95 posto manje prihode u odnosu na realnost.

Dovitljivosti našeg naroda nema pandana u suvremenoj povijesti Europe. To je naša zemlja, tu žive Hrvati.

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close