Headline News

Vlada napokon otkrila prave brojke: Crkvi godišnje iz proračuna ide 600 milijuna kuna

VLADA je početkom prosinca dala opširan odgovor na pitanje koliko novaca i iz kojih izvora odlazi na financiranje vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj pa su tako otkrili da je u tri godine, 2014., 2015. i 2016., iz državnog proračuna Katoličkoj crkvi isplaćeno 1,066 milijardi kuna, dok je ukupno svim vjerskim zajednicama u RH isplaćeno 1,123 […]

image_pdfimage_print

VLADA je početkom prosinca dala opširan odgovor na pitanje koliko novaca i iz kojih izvora odlazi na financiranje vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj pa su tako otkrili da je u tri godine, 2014., 2015. i 2016., iz državnog proračuna Katoličkoj crkvi isplaćeno 1,066 milijardi kuna, dok je ukupno svim vjerskim zajednicama u RH isplaćeno 1,123 milijarde kuna.

No, nakon napisa Indexa kako su zaboravili na trošak vjeroučitelja koji iznosi dodatnih najmanje 250 milijuna kuna godišnje, kao i da treba ubrojiti i ostala davanja, te upita saborske zastupnice Anke Mrak Taritaš, vlada je danas korigirala iznos koji iz proračuna godišnje ide Crkvi.

Nova računica uključuje izdavanja Ministarstva kulture za obnovu dobara u vlasništvu Crkve i izdavanja Ministarstva znanosti za vjeroučitelje, pa na početni iznos od 1.006 milijardi kuna treba dodati gotovo 800 milijuna kuna! Tako se dolazi do računice da se za Crkvu godišnje izdvaja oko 600 milijuna kuna. Direktno iz proračuna. Naravno, u ovu računicu ne ulaze pokloni i izdavanja županija, općina i gradova. 

Prvotni odgovor odnosio se samo na Ministarstvo financija

Prvotno je saborska zastupnica i predsjednica GLAS-a, Mrak Taritaš, tražila podatke o financiranju vjerskih zajednica iz državnog proračuna RH. Vlada je odgovorila kako je iz državnog proračuna Katoličkoj crkvi isplaćeno 1,066 milijardi kuna. No, taj iznos bio je samo onaj isplaćen s pozicije Ministarstva financija.

Mrak Taritaš sada je tražila da joj se odgovorili što je s isplatama za dušobrižništvo, održavanje sakralnih i drugih objekata te rad vjeroučitelja, odnosno plaćanja koja idu s drugih ministarstva.

Vlada je otkrila da je Ministarstvo obrane u razdoblju od 2014. do 2016. godine utrošilo 23.771.391,47 kuna za potrebe duhovne skrbi.

Ministarstvo unutarnjih poslova je za dušobrižništvo katoličkih vjernika prema Ugovoru između Svete stolice i Republike Hrvatske iz 2002. godine, u razdoblju od 2014. do 2016. godine, utrošilo 500.000,00 kuna godišnje, odnosno 1.500.000,00 kuna za navedeno razdoblje.

Ministarstvo za socijalnu politiku izdvojilo gotovo 2,6 milijuna kuna

Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska biskupska konferencija 31. listopada 2005. godine sklopili su Ugovor o dušobrižništvu u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama te ustanovama socijalne skrbi. Temeljem navedenog Ugovora, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku je u razdoblju od 2014. do 2016. godine uplatilo Hrvatskoj biskupskoj konferenciji iznos od 2.590.000,00 kuna

Temeljem navedenog Ugovora, u razdoblju od 2014. do 2016. godine Ministarstvo zdravstva uplatilo je 768.000,00 kuna godišnje, odnosno 2.304.000,00 kuna za prethodno navedeno razdoblje.

Ministarstvo kulture je u razdoblju od 2014. do 2016. godine u okviru zaštite spomenika kulture Ministarstva kulture utrošilo ukupno 139.388.668,00 kuna a od toga je otišlo za očuvanje dobara u vlasništvu Katoličke crkve 117.483.839,50 kuna.

Za vjeroučitelje se pozivaju na podatke iz 2014. godine 

No, zanimljivo je pojašnjenje vezano za plaće vjeroučitelja, a s tom temom detaljno se bavio Index.

“Ministarstvo znanosti i obrazovanja je imalo podatke o broju učitelja po pojedinim predmetima do travnja 2014. godine kada je vođena vlastita evidencija o zaposlenicima odnosno prije prelaska na Centralni obračun plaća. Tada su radna mjesta bila šifrirana te je tako postojala i posebna šifra za vjeroučitelje. U 2014. godini bilo je ukupno 2.577 vjeroučitelja u osnovnim školama za koje je godišnje izdvajano 200,1 milijuna kuna te 585 vjeroučitelja u srednjim školama za koje je izdvojeno 42,4 milijuna kuna, odnosno ukupno 242,5 milijuna kuna. Podaci za 2015. i 2016. godinu u ovom trenutku mogu se samo procijeniti na otprilike 250 milijuna kuna godišnje. Ministarstvo znanosti i obrazovanja ističe kako je trenutno u izradi šifrarnik radnih mjesta koji je u završnoj fazi te će se moći koristiti za statističke prikaze o radnim mjestima”, stoji na kraju odgovora.

Današnjom dopunom odgovora na zastupničko pitanje Mrak Taritaš potvrđeno je pisanje Indexa o tome kako je vlada lagala kada je riječ o davanju Crkvi.

Share Button
Izvor :

index

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close