Headline News

VRATITE JUGOSLAVIJU, AKO ŽELITE STABILNOST NA BALKANU! ČUVENI ENGLESKI NOVINAR ZNA NEŠTO ŠTO MI NE ZNAMO?

Nik Klark smatra da je Jugoslavija i dalje dobra ideja! Uticajni američki Savet za inostrane odnose objavio je listu regiona u kojima je moguć konflikt u 2018. godini i na listi se našao i Balkan. Iako SAD smatra da upravo oni mogu pomoći da se održi mir i stabilnost na Balkanu, ovo mora da se […]

image_pdfimage_print

Nik Klark smatra da je Jugoslavija i dalje dobra ideja!

Uticajni američki Savet za inostrane odnose objavio je listu regiona u kojima je moguć konflikt u 2018. godini i na listi se našao i Balkan.

Iako SAD smatra da upravo oni mogu pomoći da se održi mir i stabilnost na Balkanu, ovo mora da se promeni, jer su upravo SAD uzročnik brojnih problema u regionu, prenosi “Russia Today”.

Svi problemi u regionu, prema rečima novinara RT Nila Klarka, potiču od nasilnog raspada Jugoslavije, kojem su pripomogle zapadne sile. Ali Savet za inostrane odnose to izbegava da pomene.

Savet je upozorio i da bi Rusija u 2018. godini mogla da destabilizuje Crnu Goru i Makedoniju. Ali svi problemi koji bi mogli da dovedu do konflikta zapravo potiču od SAD i njihovog mešanja u politike ovih zemalja, kaže Klark.

Ovo američko telo izrazilo je i zabrinutost da će se u Republici Srpskoj održati referendum, ali su SAD aktivno radile na tome da Kosovo postane nezavisno. Samim tim, licemerno je da Amerikanci sada osuđuju pravo stanovnika Republike Srpske da se otcepe. Ako im je “teritorijalni integritet” Bosne toliko bitan, zašto nisu toliku važnost pridavali i teriorijalnom integritetu Jugoslavije?

Na samom Kosovu i dalje vladaju velike tenzije između Srba i Albanaca. NATO je mislio da će svojom “humanitarnom” intervencijom ovo rešiti, a u praksi su zapravo podržavali albansku vojsku dok su one koji su se zalagali za dijalog Beograda i Prištine ignorisali, piše Klark.

Američki savet zabrinut je zbog Albanaca u Makedoniji, kao i zbog Srba u Crnoj Gori.

– Etičke politike na Balkanu su povezane. Ako Republika Srpska pokuša da napusti BiH, Srbi na severu Kosova pokušaće da se otcepe od Kosova, a Albanci na jugu Srbije od Srbije. Onda bi se Muslimani u Srbiji ujedinili sa onim što bi ostalo od BiH. Ako se Albanci u Makedoniji otcepe, ujediniće se sa Kosovom, a onda i Albanijom i albanskim manjinama na jugu Srbije, što će dovesti do etničkih cepanja u BiH, na Kosovu i u Srbiji – piše u predviđanjima Saveta.

Zbog svih ovih komplikacija jasno je zašto ljudima nedostaje Jugoslavija.

– Za 50 godina Jugoslavije i Titove vladavine Balkan je bio stabilan. Nije smatran buretom baruta Evrope. A sada smo opet bure baruta – rekao je nekadašni partizan Antolij Nedeljovski u članku o jugonostalgiji iz 2015. godine.

Klark dalje navodi da su istraživanja javnog mnjenja u svim bivšim jugoslovenskim zemljama pokazala da većina ljudi i dalje misli da je Jugoslavija bila uspešna država, uprkos onome što je usledilo nakon raspada.

Jugoslavija je donela Balkanu stabilnost i ekonomsku sigurnost, i bilo je razumno da se narodi ovog regiona ujedine u federaciju, kaže Klark. On dalje citira Besima Spahića, doktora komunikologije iz Sarajeva, koji je rekao:

– U Titovoj Jugoslaviji, Bosna je bila zajednička država Srba, Hrvata i Muslimana. Fokus je bio na zajedničkim vrednostima različitih etičkih grupa, a sada su samo razlike istaknute i preuveličane.

Jugoslavija je postizala vrhunske rezulatate i dostignuća u kulturi, sportu, umetnosti, obrazovanju i ljudskom razvoju. Njeno uništenje nije samo tragedija za narod Balkana, već i za celo čovečanstvo.

Za vreme Hladnog rata, nesvrstana Jugoslavija imala je bitnu ulogu za Zapad i mediji su pisali samo dobro o Titu. Levičarski intelektualci entuzijastično su pisali o modelu “samoupravljanja” radnika. Zapadnjaci su uživali u kvalitetnim jugoslovenskim filmovima i dolazili su rado na odmor u Jugoslaviju.

Ali, nakon pada Berlinskog zida, postojanje tako velike socijalističke zemlje postalo je neodrživo u globalističkom svetu.

Nemačka je takođe aktivno podržavala otcepljenje Slovenije iz federacije, naglašava Klark.

On ističe da je BiH ipak “projekat SAD-a” i da su oni podržavali Aliju Izetbegovića, kao što su i aktivno sabotirali mirno rešenje “bosanskog pitanja” pošto su uticali na Izetbegovića da se povuče iz Lisabonskog sporazuma 1992. godine.

Na mestu gde je nekada bila moćna jugoslovenska federacija danas su ekonomski oslabljene državice, što su SAD postigle svojom politikom pod geslom “zavadi pa vladaj”, kaže Klark.

On zaključuje da je onda jedini način da se reše balkanski problemi putovanje kroz vreme. Rekonstrukcija multietičke Jugoslavije, koja bi garantovala sva prava svojim građanima, kao i prijateljski sporazum sa Albanijom je jedino logično rešenje za trenutne podele.

Jugoslavija je imala smisla u 20. veku a imala bi i danas, ali ne očekujte da će američki Savet za inostrane odnose tako nešto da kaže, poručuje nam Klark.

Vidi još:  Agent CIA-e: ‘Izmanipulirani ste! Dali su nam milione da razbijemo SFRJ, podmitili smo stranke i političare koji su raspaljivali mržnju među nacijama’

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close