Headline News

ŽARIŠTA KOJA MOGU PLANUTI Prijetnja kaosa nadvila se nad zemlje bivše SFRJ, u regiji cvjetaju nestabilnost i uzajamna napetost, a sve koristi Putin

Na jugoistoku Europe opet vrije. Balkan ponovno opravdavaBismarckovu izjavu da je bačva baruta. Strasti u nekadašnjim jugoslavenskim republikama opet su uzavrele, a neki zloguki analitičari govore da proces raspada Jugoslavije još nije okončan. Mnogo se toga otad promijenilo, ali je, nažalost, dio tadašnjih problema ostao isti. Dvije nekadašnje jugoslavenske republike, Slovenija i Hrvatska, ušle su […]

image_pdfimage_print

Na jugoistoku Europe opet vrije. Balkan ponovno opravdavaBismarckovu izjavu da je bačva baruta. Strasti u nekadašnjim jugoslavenskim republikama opet su uzavrele, a neki zloguki analitičari govore da proces raspada Jugoslavije još nije okončan. Mnogo se toga otad promijenilo, ali je, nažalost, dio tadašnjih problema ostao isti.

Dvije nekadašnje jugoslavenske republike, Slovenija i Hrvatska, ušle su u NATO i EU pa su, pogotovo ova prva, izmakle novoj balkanskoj etapi nespokoja. No, ostale koje su još uvijek izvan okvira euroatlantskih procesa – Srbija, Kosovo, BiH, Crna Gora i Makedonija – odišu nestabilnošću i uzajamnim napetostima u koje je i Hrvatska upletena.

Praktički nema niti jedne bivše jugoslavenske republike koja bi bila u dobrim odnosima sa svim ostalima nasljednicama nekadašnje SFRJ, a uz to mnoge od njih razdiru i unutarnji problemi koji zazivaju mogući raspad ili nose u sebi klicu permanentne nestabilnosti, pa i mnogo gore (“srećom”, ekonomska, socijalna, pa i društvena moć tih država je preslaba za neki krvavi rasplet, ali…). Pogotovo se to odnosi na BiH i Makedoniju, pa i Crnu Goru.

Na tom uzavrelom prostoru ponovno se, kao i uvijek, ciklički, prelamaju interesi svjetskih moćnika. Naime, jedino na tlu bivše Jugoslavije trenutačno ima “slobodnog prostora” koji nije povezan u neke integrativne forme pa Rusija, praktički potisnuta iz Europe, može još nešto ušićariti i uletjeti na taj nepopunjeni prostor.

Ruski interes na Balkanu pokazao se otvorenom političkom te, čini se, financijskom pomoći antieuropskoj oporbi na prošlonedjeljnim izborima u Crnoj Gori, na Dodikovu protuustavnom referendumu te u utjecaju na srpsku i makedonsku političku scenu.

Ideja hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović o federalizaciji BiH još je uvijek u povojima, a mnogo više će se o toj inicijativi govoriti kada bude formirana nova Vlada. “To je u svakom slučaju pravi put, ali je pitanje kako će to prihvatiti Srbi i Bošnjaci. Prije svega, najvažnije je pitanje žele li uopće federalizaciju zemlje”, kaže naš izvor iz hrvatske diplomacije.

Vidi još:  Vučić je zatražio od Putina da Rusija nastavi šutjeti dok ne preda Kosovo Šiptarima

“Federalizacija BiH uključivala bi nužnu promjenu sadašnjeg Ustava BiH, a za to je potreban konsenzus sva tri naroda. Riječ je o teškom zahvatu, no posve je jasno da Srbi žele sačuvati Republiku Srpsku, a Bošnjaci dominaciju u Federaciji. Hoće li se i jedni i drugi toga odreći, teško je predviđati”, objašnjava naš sugovornik.

Hrvatski diplomati očekuju da će se inicijativa predsjednice Grabar-Kitarović vrlo brzo uskladiti s novom Vladom i tek tada će mnogo toga biti jasnije.

“Uključujući i to odnose li se predložene promjene samo na Federaciju BiH ili na cijelu BiH. A onda će sigurno mnogo jasnije uslijediti odgovori Srba i Bošnjaka na tu inicijativu. Sve daljnje poteze Pantovčak će bez sumnje dogovarati i sa Zrinjevcem.”

 

SRBIJA

Nikolić bi Moskvu, a Vučić ipak Uniju

Nekadašnja najveća jugoslavenska republika naizgled je sigurna i stabilna. Premijer Aleksandar Vučić neupitni je i neosporni vladar Srbije, kao nekada Tuđman u Hrvatskoj. Njegov je strateški cilj priključenje bruxelleskom klubu, ali trenutačno ide kao u onom starom vicu – daje žmigavac prema EU, a skreće prema Moskvi. Pregovarački proces s EU se kreće, ali ne spektakularno. Datum ulaska nije poznat, a iznad Vučićeve glave lebdi najstrašnija avet iz Bruxellesa – priznanje Kosova. Uz to, iz Moskve ih pritišću da ne smiju niti pomisliti na članstvo u NATO-u – SAD ne požuruje, ali nekako to podrazumijeva, a Vučić odugovlači. Rusi mu zauzvrat laskaju da Srbija predstavlja “ruska vrata u Europu”.

Politolog Dušan Janjić kaže da u Srbiji jača antieuropsko raspoloženje, a u EU antisrpsko razmišljanje. I dok Vučić igra na Europu, predsjednik Tomislav Nikolić najjača mu je i jedina oporba. On u vlasti predvodi antieuropsku struju. Vučić ne želi da se Nikolić kandidira za izbore 2017. godine, ali iz Kremlja ga na to potiču. Vučić stalno izigrava da je njegova Srbija “jamac mira i stabilnosti na Balkanu”, ali odnosi Srbije s tim državama ne daju mu za pravo. S Hrvatskom ima konkurentske i loše odnose u borbi za tu poziciju, s BiH je u napetim odnosima, u Crnoj Gori mu nije pošlo za rukom srušiti Mila Đukanovića, a s Kosovom nema odnose. S tom zemljom ima “imovinsko-pravne probleme” oko vlasništva nad praktički jedinim tamošnjim “nacionalnim srebrom” – rudnikom Trepča.

Vidi još:  Vučić je zatražio od Putina da Rusija nastavi šutjeti dok ne preda Kosovo Šiptarima

KOSOVO

Trepča i srpske općine na sjeveru

Najmlađa europska država ima velike probleme. Pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje!) Albina Kurtija svojim radikalnim, pa i nasilnim akcijama, poput bacanja suzavca u Skupštini i bombe na Ustavni sud, ometa predsjednika Hashima Thaçija u ispunjenju bruxelleskih uvjeta. Granični sporazum s Crnom Gorom nije ratificiran. Oteže se s osnivanjem Zajednice srpskih općina na sjeveru Kosova jer se boje da je to nova “Republika Srpska”. Što nije daleko od istine jer se ondje koče brojne slike Vladimira Putina. Ni EU nije načisto, ali i Vučić mora nešto dobiti. Trenutačno je prvo pitanje rudnik Trepča. Beograd tvrdi da je to imovina Srbije i da je srpska država vlasnik 55 posto Trepče koja za Albance ima i veliko simbolično značenje zbog štrajka rudara u veljači 1989. godine. Kosovska vlada smatra Trepču svojom imovinom – 80 posto u vlasništvu države i 20 posto dionica za zaposlenike. Vučić ne želi to pustiti te se na tom pitanju lomi i njegova liderska taština, a čini se da izjavama poput “Europa nas ne razumije” i “Bruxelles podržava Prištinu” priprema svoju javnost za još jedno povlačenje s kosovske bojišnice.

CRNA GORA

Đukanović je snažno podijelio zemlju

Ta mala država hoda po rubu provalije. Dosadašnji vladar Milo Đukanović je doslovce za dlaku i na račun manjinskih zastupnika uspio ostati na vlasti. Većina mu je vrlo rovita, ali ulazak u NATO mu je pred vratima. S obzirom na rusku podršku prosrpskim i antieuropskim snagama, možda će mu Bruxelles, kao i procrnogorski dio birača, progledati kroz prste te ubrzati pregovarački proces. Prosrpsko-ruska oporba, nakon što su uočili da nemaju šansu ostvariti većinu, odlučila se za nepriznavanje izbora. Navode niz nepravilnosti, krađe i slični uobičajeni izborni folklor u koji ulazi i (navodni) pokušaj državnog udara, ali to im je zasmetalo tek kad su “shvatili” da ne mogu formirati većinu.

Vidi još:  Vučić je zatražio od Putina da Rusija nastavi šutjeti dok ne preda Kosovo Šiptarima

Izbori s najvećom europskom izlaznošću, većom od 70 posto, pokazali su da je crnogorsko društvo opasno podijeljeno, a oporba nije nesklona nasilnim sredstvima (ni na drugoj strani nisu anđeli po tom pitanju), što su već pokazali kad su pokušali osvojiti Skupštinu nakon poziva u NATO. Ostvarenjem svoje euroatlantske politike mogli bi otupiti nasrtaj Rusije preko oporbe.

BiH

Republika Srpska i njezina destrukcija

U toj podijeljenoj i nestabilnoj državi srpski entitet Republika Srpska osnažen je nedavnim referendumom pa Milorad Dodik može prema potrebi “čačkati” izdvajanjem iz BiH što je, ne treba ni sekunde dvojiti, njegov konačni cilj kako bi se upisao u “povijest kao Srbin koji je državu prebacio preko Drine”. Nespokoj izaziva i ideja stvaranja hrvatskog entiteta, koji brine i Hrvate izvan Hercegovine jer smatraju da bi oni tu najlošije prošli, a dovodi u pitanje i daytonske principe. Bošnjaci pak i dalje igraju na unitarističku kartu. Lokalni izbori pokazali su da su nacionalne stranke još uvijek jedino mjerilo u BiH. Euroatlantske integracije su više-manje deklarativnog karaktera i na dugom štapu, uz stalno destruktivnu Dodikovu igru.

MAKEDONIJA

Raskol Makedonaca i Albanaca

Ova zemlja koja je i dalje bez jedinstvenog imena zbog spora s Grčkom praktički već mjesecima ne funkcionira. Prijevremeni izbori održat će se 11. prosinca, ali pitanje je hoće li ponuditi rješenje. Zemlju je zapljusnuo val prosvjeda suparničkih makedonskih opcija dok albanska strana “misli svoje”. I ovdje bi se Rusija mogla naći u glavnoj ulozi jer je poznato da otvoreno podržava “tehničkog premijera” Nikolu Gruevskog i predsjednika Gjorga Ivanova koji je odlukom o amnestiji osumnjičenih za aferu prisluškivanja 20 tisuća oporbenjaka i izazvao krizu u Makedoniji. Bruxelles stoji iza oporbenog vođe Zorana Zaeva.  (surađivao J. Körbler)

Share Button
Izvor :

Jutarnji

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close