Headline News

Zašto je Katoličko sveučilište jedino privatno koje država financira i to sa sve više novca?

DRŽAVNA POTPORA Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS), koje se vodi kao privatno, od 2011. do 2018. narasla je s oko 1,2 milijuna na gotovo 18,1 milijuna kuna godišnje, dakle oko 16 puta. Istovremeno niti jedno drugo privatno sveučilište u Hrvatskoj ne dobiva potpore iz proračuna. Štoviše, ne dobivaju ih čak ni privatne škole ni vrtići uz […]

image_pdfimage_print

DRŽAVNA POTPORA Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS), koje se vodi kao privatno, od 2011. do 2018. narasla je s oko 1,2 milijuna na gotovo 18,1 milijuna kuna godišnje, dakle oko 16 puta.

Istovremeno niti jedno drugo privatno sveučilište u Hrvatskoj ne dobiva potpore iz proračuna. Štoviše, ne dobivaju ih čak ni privatne škole ni vrtići uz iznimku tzv. alternativnih – Waldorfske i Montessori škole. No i te potpore su male tako da, primjerice, Waldorfskoj školi u Zagrebu pokrivaju samo sedam posto troškova.

Roditelji djece koja pohađaju privatne škole i visoka učilišta plaćaju za hrvatske pojmove visoke školarine iako su obrazovanje već jednom platili kroz poreze. Da stvar bude gora, privatne škole, učilišta i vrtići tretiraju se kao biznisi pa se, umjesto da dobivaju potpore, vaučere ili olakšice, oporezuju kao biznisi. Pritom treba imati na umu da ih ne pohađaju samo djeca bogatih roditelja, već vrlo često djeca koja trebaju više pozornosti i pomoći u učenju, primjerice djeca s disleksijom ili ADHD-om. Tako se u jednom razredu neke privatne srednje škole nerijetko nađe 50-ak posto učenika koji su pohađali nastavu prema indivdualiziranom ili prilagođenom programu. U državnim školama ograničenje je oko dva do tri učenika, dakle oko 10 %.

Vatikanski ugovori i privilegije

Zašto stvari tako stoje? Zašto HKS može nešto što drugi ne mogu i zašto to drugi ne mogu? Dio odgovora na ovo pitanje vjerojatno već znate ili barem naslućujete – HKS je privilegiran zbog famoznih Vatikanskih ugovora.

Iz resornog ministarstva dobili smo tumačenje da su 2. studenog 2007. godine Vlada RH i Nadbiskupija zagrebačka, sukladno Ugovoru između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (Vatikanski ugovori), potpisali sporazum o HKS-u.

„Republika Hrvatska sporazumom se obvezala mjesečno doznačavati sredstva za plaće i ostale naknade zaposlenih nastavnika na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija za 40 studenata po godini studija na svakom studijskom programu te plaće i ostale naknade za prateće stručno i ostalo osoblje, a sukladno propisima koji uređuju plaće službenika i namještenika u javnim službama“, objasnio je za Index MZO.

Diskriminacija ostalih privatnih institucija

Na naše pitanje mogu li se iz proračuna financirati i druge privatne obrazovne institucije, a ne samo vjerske, MZO je odgovorio potvrdno:

„Iz državnog proračuna mogu se financirati i privatna visoka učilišta, na temelju prethodno sklopljenog ugovora, pod uvjetom da:

a) obavljaju djelatnost u kojoj društvene potrebe nadilaze raspoložive mogućnosti javnih visokih učilišta ili je njihova djelatnost od posebnoga državnog interesa,

b) ispunjavaju uvjete propisane Zakonom,

c) udovoljavaju kriterijima i prioritetima koje utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, uzimajući u obzir raspoloživa sredstva i kvalitetu tih učilišta

No tu sad dolazi jedno veliko, uobičajeno hrvatsko ALI:

„Budući da Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR) nije utvrdilo kriterije i prioritete za financiranje privatnih visokih učilišta iz državnog proračuna, trenutno nije moguće sklapanje ugovora o financiranju između privatnih visokih učilišta i Ministarstva znanosti i  obrazovanja.“

Opstrukcija, sukob interesa

Što to točno znači, odnosno zašto i odakle ovakva opstrukcija, objasnio nam je dr.sc. Mislav Balković, prof. v.š. i predsjednik HUP udruge poslodavaca u obrazovanju, koji je sam bio član spornog vijeća.

„Kroz iskustvo članstva u NVZVOTR od 2011. do 2016. mogu potvrditi da sam i osobno u dva navrata nastojao kao izabrani predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca pokrenuti pitanje kriterija i prioriteta za financiranje privatnog visokog obrazovanja odnosno studijskih programa od interesa za Hrvatsku koji se provode i u privatnom sektoru“, rekao je Balković.

„Predsjednik vijeća prof.dr.sc. Ivo Družić oba je puta tu temu odlučio zanemariti, odnosno o njoj nije dopustio pokretanje rasprave. Na taj način zapravo se namjerno izigrava Zakonska osnova za financiranje privatnog visokog obrazovanja koja u Hrvatskoj postoji, ali se izbjegavanjem donošenja kriterija zapravo ne može primijeniti. To je poznati recept kojim se u našem visokom obrazovanju i znanosti već više godina blokira razvoj onih elemenata sustava koji nisu po volji akademskih lobija i pojedinih interesnih skupina. Sličnu takvu situaciju danas imamo i kod donošenja akreditacija za on-line studije gdje postupci akreditacije traju i po nekoliko godina jer upravo nacionalno vijeće koje u njima ima samo ‘epizodnu’ ulogu ne ispunjava svoju zadaću i u ladicama drži pozitivna akreditacijska mišljenja Agencije za znanost i visoko obrazovanje te tako namjerno blokira razvoj progresivnijeg dijela sustava visokog obrazovanja“, pojasnio je.

Balković kaže da su brojni članovi spornog vijeća u biti u sukobu interesa jer dolaze s javnih sveučilišta kojima nije u interesu da si stvaraju konkurenciju. Stoga se nada da će nadolazeće promjene zakonske regulative u visokom obrazovanju i znanosti donijeti promijenjenu ulogu Nacionalnog vijeća te da će se dobar dio njegovih ingerencija, koje trenutno namjerno ne ispunjava, prebaciti u ingerenciju Ministarstva ili pak Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.

„Evidentno je naime da bi razvoju Hrvatskog visokog obrazovanja više doprinijelo stvarno dionički sastavljeno tijelo poput Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala u odnosu na NVZVOTR koji se maćehinski odnosi prema dijelu sustava o čijem bi razvoju trebao skrbiti. Upućene trenutno stanje pretjerano ne iznenađuje jer pitanje je što uopće očekivati od tijela u koje pojedine predstavnike poslodavaca danas predlažu neka sveučilišta, zbog čega je njegova vjerodostojnost danas jako upitna“.

HKS: Financiranje raste jer i rastu i programi i broj studenata

Iz HKS-a su nam objasnili da njihovo financiranje raste s brojem programa, nastavnika i studenata te da se financiraju iz nekoliko izvora:

–    novčanim sredstvima Osnivača, to jest Zagrebačke nadbiskupije (osigurani prostor, rekonstrukcija i izgradnja novog prostora, izdatci za zaposlene, oprema, režijski i materijalni  troškovi, znanstvena djelatnost, znanstveno i stručno usavršavanje nastavnika i osoba izvan nastave te troškovi vanjskih suradnika)
–    novčanim sredstvima iz Državnog proračuna (izdatci za zaposlene)
–    iz vlastitih prihoda Sveučilišta
–    te sredstvima iz ostalih izvora koji ne utječu na neovisnost i dostojanstvo Sveučilišta (donacije).

HKS se također djelomično financira iz Državnog proračuna, kažu, s time da se sveučilište intenzivnije razvija tek od zadnjeg tromjesečja 2011. godine, odnosno od 2012. godine kada se postupno počinju izvoditi razni studijski programi za koje su dobili dopusnice 2008. godine uz uvjet ravnomjernog zapošljavanja nastavnika. Zapošljavanje je započeto u zadnjem tromjesečju 2011. godine, a nastavilo se sve do danas, ovisno o razinama izvođenja nastave. Hrvatsko katoličko sveučilište tijekom godina razvitka nije zaposlilo potreban broj  nastavnika za izvođenje nastavnika iz studijskih programa  te nastavu izvode i vanjski suradnici koje Hrvatsko katoličko sveučilište plaća iz novčanih sredstava Osnivača i iz vlastitih sredstava.



„Dok u svijetu postoji više od 1200 katoličkih sveučilišta koje se ističu svojom izvrsnošću, Hrvatsko katoličko sveučilište jedino je katoličko sveučilište u Republici Hrvatskoj i jedino sveučilište koje je krenulo graditi studije od početka bez prethodno izgrađene infrastrukture s drugih fakulteta i sveučilišta te ga je teško uspoređivati s drugim institucijama u Hrvatskoj.  Već samim time što je katoličko, integrirano i sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te što ima obilježje privatnog sveučilišta, ono je različito od svih ostalih privatnih i javnih visokih učilišta. Pritom studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta ne plaćaju školarine već samo upisnine koje nisu veće nego na drugim javnim visokim učilištima u Hrvatskoj. Smatramo da činjenica da takvo sveučilište postoji pozitivno doprinosi ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Istaknuli bismo da Hrvatsko katoličko sveučilište sustavno razvija znanstvenu djelatnost, financira provedbu znanstvenih projekata iz društvenih, humanističkih i biomedicinskih znanosti te zapošljava znanstvenike i stručnjake koji svojim radom doprinose razvoju hrvatske države i društva. Znanstvenici s Hrvatskog katoličkog sveučilišta provode projekte financirane i iz drugih kompetitivnih izvora, poput privatnih zaklada i Europske komisije (upravo je ugovoren prvi Horizon 2020 projekt). Svojim studijima doprinosi i pluralizmu u visokom obrazovnom sustavu Hrvatske.

Prvi magistri povijesti (2016.) te magistri psihologije i sociologije (2017.)  tek će pokazati koliko stečenim znanjem na našem Sveučilištu mogu doprinijeti razvoju našeg društva te koliko mogu odgovoriti izazovima tržišta“, poručuju s HKS-a.

Vidi još:  Katolički nadbiskup izjavio da je pedofilija 'duhovni susret s Bogom'

Share Button
Izvor :

index

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close