ŽIVIMO U CRKVENO, DŽAMIJSKO VRIJEME Najgori komunist još uvijek je deset puta bolji od najboljeg nacionalista

Prof. dr. Esad  Bajtal,  filozof, sociolog, psiholog iz Sarajeva, čovjek je koji laserskom preciznošću secira dnevno-političku bh. zbilju. Za sebe kaže da je nesposoban biti podban, da nema ni nacionalnog ni vjerskog korpusa te da je kao pripadnik (pre)ostalih zapravo čovjek bez biografije. Autor knjige “Neofašizam u etno-fraku”, njegovog devetog djela, Bajtal kaže da ne […]

image_pdfimage_print

Prof. dr. Esad  Bajtal,  filozof, sociolog, psiholog iz Sarajeva, čovjek je koji laserskom preciznošću secira dnevno-političku bh. zbilju. Za sebe kaže da je nesposoban biti podban, da nema ni nacionalnog ni vjerskog korpusa te da je kao pripadnik (pre)ostalih zapravo čovjek bez biografije. Autor knjige “Neofašizam u etno-fraku”, njegovog devetog djela, Bajtal kaže da ne zna funkcionirati kolektivno te da živi po pravilima igre vlastite savjesti, usput plaćajući debelu egzistencijalnu cijenu tog izbora. Priznat će da biti individua materijalno nije nimalo unosan posao, ali je časno.

Za razliku od mnogih koji su smatrali da veći grad pruža veće šanse Vi ste ipak ostali u rodnoj Brezi?
– Nikad nisam imao ambicija prijeći u veliki grad, niti sam pokušavao, a iskren da budem, niti me tko zvao. Nisam imao potrebu biti građanin na taj način jer, kao, živim u gradu pa sam građanin. Mene građanstvo zanima s drugog stanovišta: Što znači biti građanin svijeta? To znači imati, ugraditi u sebi i pri sebi jedan sustav civiliziranih vrijednosti i uvažavati svakoga preko puta sebe, ma tko on bio – mali, veliki, crni, bijeli, Srbin, nesrbin, Bošnjak, nebošnjak. Dakle, ja nemam još ni jednu kategoriju da bih rekao: Evo, ja njima pripadam. Dakle, ja sam gnostik. Bosanac. Znači, to nisu izbori, to je logična posljedica jer sam rođen u Bosni i što drugo mogu biti. Dopuštam svakome pravo da sebe nazove Srbinom, Hrvatom, Bošnjakom, zašto to čine, ne znam. Ja sam čovjek izvan nomenklatura, tako da prihvaćam logičke posljedice svog rođenja, porijekla…

Što je, po Vama, osnovni uzročnik već gotovo polumjesečnih prosvjeda u Tuzli, Sarajevu, Mostaru, Kaknju…?
–  Samo jedina činjenica: nezadovoljan, gladan, besposlen, obespravljen, izigran, izvaran, izlagan narod se našao na ulici. Počelo je pa se kasnije smirilo s nečim što će oni nazvati huliganstvom. Bilo je pokušaja da se pobuna nazove pokretom narkomana. Prvi – drugi dan izišao je vrh države koji kaže: Nađena je droga, 12 kilograma. Kasnije je županijski MUP demantirao da je išta tu nađeno, nego da je ta droga nađena na posve drugom kraju grada, na Ilidži, u nekoj redovitoj akciji. Poslije toga nismo doživjeli ispriku. Mi smo svi pred televizorima bili prevareni jer su nam rekli da su to narkomani i da nema razloga u ovoj zemlji ni za kakvu pobunu, bezmalo narkomani su iz obijesti izišli na ulice.

Vidi još:  Umrla je Jasna Babić, novinarka koja je razotkrila zagrebačku mafiju

Treba li ikoga začuditi ova “Trbuh revolucija”, kako su je nazvali?
– Ne znam kojeg bi to normalnog čovjeka moglo začuditi. U ovoj zemlji 50 posto stanovništva živi na granici siromaštva, 700.000 ljudi je ispod granice siromaštva, 45-postotna je nezaposlenost, 75 posto mladih želi iz ove zemlje jer nemaju perspektivu, u ovoj zemlji je najniža kupovna moć u Europi i, na koncu, mi smo među 13 najjadnijih zemalja svijeta. S druge strane, imamo 85 ljudi koji raspolažu s devet milijardi dolara bogatstva, u zemlji koja nema ni četiri milijuna stanovnika. To znači da smo svi mogli sasvim dobro, pristojno živjeti. Ovako imamo one koji žive kako hoće, na najvišoj nozi, svjetski, i one koji nemaju ništa. One koji kopaju po kontejnerima koji su već ispražnjeni, tako da im ni tu nema spasa. Zapanjujuće je da se netko čudi čemu prosvjedi.

Što se može uraditi s tim novcem?
– Svašta. Može se napraviti mnogo korisnih stvari, ali s tih devet milijardi opljačkanog bogatstva BiH mogu se dobiti svaki izbori. Tim novcem može se spriječiti svako građanstvo. Svaki kritički glas biva osuđen kao izdaja, ili kao nacionalizam. Onaj tko nas to pita i onaj koji se čudi pobuni zapravo ne shvaća ili ne želi shvatiti, ne zna ili ne želi znati, da je građanski prosvjed demokratsko pravo, ljudsko pravo i civilizacijski domet. Nema pobuna u totalitarnim, u nestaljinističkim, neostaljinističkim i hitlerovskim diktaturama. Svatko onaj tko poriče pravo ovoj pobuni u ovim uvjetima koji vladaju u BiH sam sebe svrstava.

Tko su, zapravo, bh. bogatuni, milijarderi?
– Eh, kad bih ja znao. Godinama se bježi od elementarne stvari da se narodu položi račun, da se ispita kako su neki ljudi došli do bogatstva. Mi još uvijek ne znamo tko su ova 85-orica ljudi koji imaju devet milijardi američkih dolara. Podaci Wealth-X još nikad nisu demantirani i nitko nam nije rekao tko su ti ljudi, kako se zovu. I nitko nije pokušao utvrditi kako su došli do tog bogatstva. Zašto ja nemam ništa, zašto netko ima sve?! Očigledno je da pamet nije ono na osnovi čega se stiče bogatstvo jer su najpametniji najprizemljeniji. Ovdje samo prevaranti uspijevaju i to u svakoj formi. Nedavno smo pročitali da čovjek u Brčkom drži 70 predmeta, drugi 56. Koliko ih ovdje ima s pet, sedam, tri katedre, pa trči u auto i ne zna je li u Zenici, Mostaru, Brčkom, a cijelo vrijeme mediji vuku priču kako na fakultetima nema profesora pa se opravdava veliki angažman nekih političara.

Vidi još:  Umrla je Jasna Babić, novinarka koja je razotkrila zagrebačku mafiju

Jesu li trenutačni prosvjedi došli u fazu neučinkovite mlakosti?
– Sama činjenica da 50 posto građana živi na granici siromaštva i da je 700.000 ispod granice siromaštva, a da na ulicama vidimo ovako mali broj ljudi je, zapravo, zabrinjavajuća. Moralno zabrinjavajuća. Je li letargija i depresija dostigla toliki stupanj da više ljudima nije ni do čega ili je to strah? Ako je strah, onda priča o demokraciji ove zemlje prestaje.

Koliko je oholo, licemjerno i bezosjećajno ponašanje političara u skladu s nekim uvriježenim postavkama o “bosanskom  merhametluku”?
– To je paradoks našeg vremena. Ovo je potpuno religizirano vrijeme.Svi se pozivaju na Boga. I jedni i drugi i treći. Svi idu po crkvama i džamijama. I svi, govorim o strankama i državnom  vrhu, kad se nešto državno slavi, tu su hodže, popovi, svećenici u prvim redovima. I obratno: kad oni slave, onda su političari u prvim redovima. A svi skupa su proizveli ovo stanje kad je narod istjeran na ulicu. Tragično je sa stanovišta onog što religije zagovaraju da se vjerske zajednice već 20 godina oglušuju o činjenicu pljačkanja, siromašenja, varanja i laganja ovog naroda nego da čak i same u tome sudjeluju, manje ili više otvoreno. One danas brane politiku i političare, dosad ni jedna vjerska zajednica nije pitala otkud te grdne parlamentarne i neke druge plaće od sedam, 15, 20, 40 tisuća maraka. Prije otprilike dvije godine smo mogli pročitati o plaći od 190.000 maraka u Federaciji i 220.000 u manjem bh. entitetu. Dakle, i tamo su ljudi koji ne vjeruju u ono u što bi trebali vjerovati. Bog sve vidi, sve čuje i sve zna. Onaj tko zaista u to vjeruje, on se ne može oglušiti  o činjenice koje su na sceni.

Ne tako davno mnogi su bili skloni povjerovati da je najveći kočničar normalnog razvoja BiH Milorad Dodik, predsjednik RS-a?
– Dodikom se ne želim baviti. On je mali, nekulturni imitator i diktator. Zna se koga imitira i čijim se metodama služi. Mislim da će narod kojeg je on izgladnio, na prostoru na kojem je to sve odradio, stječući ogromno bogatstvo riješiti njegov status. Vjerujem da će uskoro Dodika poslati na jedan susret s Miškovićem.

Vidi još:  Umrla je Jasna Babić, novinarka koja je razotkrila zagrebačku mafiju

Negdje ste izjavili da u RS-u ne prosvjeduju zato što im je ili lijepo ili ne smiju?
– Nitko me nije pitao zašto Srbi ne prosvjeduju, nego su me pitali novinari kako je moguće da su prosvjedi samo u jednom dijelu zemlje, a ostali dijelovi su mirni. Moja pretpostavka je da je u ostalim dijelovima teče med i mlijeko, sve je dobro pa ljudi nemaju potrebu prosvjedovati ili u drugom dijelu imate strahovlade, staljinističke, neostaljinističke diktature, pa ljudi ne smiju prosvjedovati. Na to pitanje nikad nisam dao odgovor, a narodu ostavljam da sam odgovori.

Koliko je poznato, niste pobornik pripadništva ni jednoj stranci?
– Niti sam bio u Titovoj stranci niti mi je žao što nisam bio, a sad da ustane, ja bih ga zagrlio. Dakle, nisam imao potrebe biti u bilo kojoj stranci. Potpuno sam nestranački orijentiran tako da ne bih mogao funkcionirati u okviru bilo koje kolektivne forme mišljenja, ali razumijem ljude koji to mogu. Ne znam funkcionirati kolektivno. To je jedini pravi odgovor.

Zašto biste danas grlili Tita?
– On je  jedini čovjek na ovim prostorima otkako postoji povijest koji je nešto davao ljudima; svi drugi su otimali, odnosili tamo negdje, u Tursku, Austrougarsku. Ova zemlja je pljačkana i od jednih i od drugih. Samo u vrijeme Josipa Broza ovaj narod je imao svoje plaće, svoj posao, besplatno obrazovanje, besplatno zdravstvo, svoj regres, svoje godišnje odmore, svoja odmarališta. I samo je narod bosanski tada imao svoju zemlju, svoju državu BiH. On joj je vratio kontinuitet nakon 480 godina. Turska je ta koja je nagazila na državnost BiH i za samo mjesec dana prekinula je tisućugodišnji kontinuitet BiH.

Dakle, Vi ste jedan žestoki individualac?
– Veliki danski filozof egzistencije Søren Aabye Kierkegaard napisao je da bi volio da mu na grobu piše: “Bio je individua.” Kad je, recimo, pao na ulici pa su potrčali da ga pridignu i ponesu u bolnicu, kazao je: “Ostavite me, stvar za koju se borim zahtijeva moju smrt.” Tako je završio, imao je samo 41 godinu kad je umro. Volio je Isusa, a nije volio Crkvu. Mi živimo u neko crkveno, džamijsko vrijeme. Najgori komunist je još uvijek deset puta bolji od najboljeg nacionalista.

Piše. Dnevnilist.ba

Share Button

Komentari

comments

You may also like

By 

Cookies nam pomažu pri pružanju usluga. Korištenjem naših usluga, prihvaćate naše korištenje cookies-a. Vidi više

Cookies Kolačići (COOKIES) Kako bi ova web stranica radila ispravno te da bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice u svrhu poboljšavanja Vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na Vaše računalo spremiti malenu količinu informacija (cookies) . Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu, no prema odredbama Europske unije od 25. ožujka 2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na uporabu kolačića. Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti neće Vam biti dostupne. Što je kolačić? Kolačić je informacija spremljena na Vaše računalo od strane web stranice koju posjetite. Kolačići obično spremaju Vaše postavke, postavke za web stranicu, kao što su preferirani jezik ili adresa. Kasnije, kada opet otvorite istu web stranicu internetski preglednik šalje natrag kolačiće koji pripadaju toj stranici. Ovo omogućava stranici da prikaže informacije prilagođene Vašim potrebama. Kolačići mogu spremati širok raspon informacija uključujući osobne informacije (kao što je Vaše ime ili adresa e-pošte). Ipak, ova informacija može biti spremljena jedino ako Vi to omogućite – web stranice ne mogu dobiti pristup informacijama koji im niste dali i ne mogu pristupiti drugim datotekama na Vašem računalu. Zadane aktivnosti spremanja i slanja kolačića Vama nisu vidljive. Ipak, možete promjeniti postavke internetskog preglednika tako da možete sami birati hoćete li zahtjeve za spremanje kolačića odobriti ili odbiti, da pobrišete spremljene kolačiće automatski pri zatvaranju internetskog preglednika i slično. Kako onemogućiti kolačiće Isključivanjem kolačića odlučujete da li hoćete dopustiti pohranjivanje kolačića na vašem računalu. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem internetskome pregledniku. Za informacije o postavkama kolačića, odaberite internetski preglednik koji koristite. Chrome Firefox Internet Explorer 11 Internet Explorer 7, 8, 9, 10 Safari Opera Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti neke od funkcionalnosti na web stranicama Vipneta. Što su privremeni kolačići? Privremeni kolačići ili kolačići sesije uklanjaju se s računala po zatvaranju internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju privremene podatke, poput stavki u košarici za kupnju. Što su stalni kolačići? Stalni ili spremljeni kolačići ostaju na računalu nakon zatvaranja internetskog preglednika. Pomoću njih web-mjesta pohranjuju podatke, kao što su ime za prijavu i zaporka, tako da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta određenom mjestu. Stalni kolačići ostat će na računalu danima, mjesecima, čak i godinama. Što su kolačići od prve strane? Kolačići prve strane dolaze s web-mjesta koje gledate, a mogu biti stalni ili privremeni. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pohraniti podatke koje će ponovo koristiti prilikom sljedećeg posjeta tom web-mjestu. Što su kolačići treće strane? Kolačići treće strane dolaze s reklama drugih web-mjesta (kao što su skočne ili bilo koje druge reklame) koje se nalaze na web-mjestu koje gledate. Pomoću tih kolačića web-mjesta mogu pratiti korištenje interneta u marketinške svrhe. Da li dalicom.eu koristi kolačiće? Da, s primarnim ciljem kako bi naše web stranice vam omogućile bolje korisničko iskustvo. Kakve kolačiće koristi dalicom.eu i zašto Privremeni kolačići (engl. Session cookies) – to su privremeni kolačići koji ističu (i automatski se brišu) kada zatvorite internetski preglednik. Dalicom.eu ih koristi da omogući pristup sadržaju i omogući stvari koje možete učiniti kada se prijavite sa svojim podacima na dalicom.eu. Trajni kolačići (engl. Persistent cookies) – obično imaju datum isteka daleko u budućnosti te će ostati u vašem pregledniku, dok ne isteknu, ili dok ih ručno ne izbrišete. Dalicom.eu koristi trajne kolačiće za funkcionalnosti kao što su “Ostanite prijavljeni”, što korisnicima olakšava pristup stranicama kao registriranom korisniku. Također koristimo trajne kolačiće kako bi bolje razumjeli navike korisnika, tako da možemo poboljšati stranicu prema vašim navikama. Ova informacija je anonimna – ne vidimo individualne podatke korisnika. Da li na web-stranici ima kolačića treće strane? Ima nekoliko vanjskih servisa koji korisniku spremaju limitirane kolačiće. Ovi kolačići postavljeni su za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju. Za mjerenje posjećenosti dalicom.eu koristi Google analytics. Ako želite onemogućiti da vam navedeni servis spremaju kolačiće, možete to učiniti: Google Analytics Opt-out. Dalicom.eu koristi kolačiće u svrhu oglašavanja vlastitih proizvoda i usluga, te usluga i proizvoda svojih partnera koji bi korisnika mogli zanimati. Prikazivanje oglasa koje korisniku dostavlja dalicom.eu ili partner omogućuje se putem kolačića koje dalicom.eu, odnosno treća strana može postaviti u Web-preglednik korisnika. Korisnik uvijek može samostalno regulirati primanje kolačića putem postavki svojeg Web preglednika. Dodatne informacija oko isključivanja kolačića Trenutno postoji nekoliko web-stranica za isključivanje pohranjivanja kolačića za različite servise. http://www.allaboutcookies.org/ http://www.youronlinechoices.eu/

Close